Home Appunti - Bilješke A tko će to platiti? Građani, kao i uvijek.
A tko će to platiti? Građani, kao i uvijek. PDF Stampa E-mail
Scritto da Silvano Zilli   
Mercoledì 29 Novembre 2006 00:00
Dana 24. studenoga 2006. godine, Hrvatski sabor je donio Zakon o izmjenama zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojim se propisuje da porez na dobit više nije zajednički porez države i jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava već prihod državnog proračuna te da se, u vidu kompenzacije dosadašnjeg pripadajućeg djela poreza od dobiti, lokalnim i područnim (regionalnim) samoupravama povećava udio u porezu na dohodak. U obrazloženju zakona tvrdi se da se kompenzacija poreza na dobit provodi kroz daljnju decentralizaciju, povećanjem sadašnjeg udjela u raspodjeli poreza na dohodak i to: za općine i gradove sa 34% na 52%, županija sa 10% na 15%, a Grad Zagreb sa 47% na 67%. Zakonom se povećava i udio jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije s 10,4% na 12%.

Zakon je koncipiran, predložen i usvojen :
- sukladno zahtjevima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i zaključcima radnih tijela u svezi neophodnih promjena raspodjele zajedničkih poreza zbog učinka primjene određenih poreznih elemenata a napose poreza na dobit koji dovodi do neravnoteže u ostvarivanju prihoda na području lokalne samouprave i izvršavanja samoupravnih funkcija (te je stoga izvršena analiza ostvarenja i raspodjele zajedničkih poreza, a napose poreza na dobit i poreza na dohodak kroz višegodišnje razdoblje);
- jer, zbog negativnog učinka koncentracije poreza na dobit u jedinicama gdje su sjedišta tvrtki, pojavili su se problemi u regionalnoj i lokalnoj raspodjeli prihoda i horizontalnoj neravnoteži, a sve u svezi s izvršavanjem zakonskih funkcija jedinica.

Navedenom poreznom preraspodjelom Grad Rovinj gubi otprilike 27 milijuna kuna od svog dosadašnjeg proračuna koji iznosi 127 milijuna kuna. Stoga, rovinjska gradska vlast odlučila je da će se od 1. siječnja 2007. godine u Rovinju plaćat spomenička renta i prirez od šest posto na osobni dohodak, te da će se izvršiti i  korekcija (poskupljenje) komunalnog doprinosa i naknade korištenja javnih površina s cijenama ostalih gradova županije. Kako je javno istaknuto, novim se zakonom Rovinju uzrokuje ozbiljne probleme u proračunu te budući da gradska vlast “želi i dalje u socijalnom, razvojnom, gospodarskom, kulturnom i povijesnom kontekstu zadržati sve vrijednosti po kojima je Rovinj poznat te nema namjere odustati od dosadašnje visoke razine socijalne osjetljivosti i izdavanja za svoje građane, pripremila je mjere ublažavanja utjecaja novog zakona koje uključuju stvaranje novih prihoda, ali i daju odgovore na pitanja kako dovršiti planirane kapitalne objekte”.

Imajući u vidu gore izneseno možemo ustvrditi :
- da se Vlada Republike Hrvatske “busa u prsa” tvrdeći da provodi daljnju decentralizaciju i ravnomjerniji razvoj svih jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava;
- da rovinjska gradska vlast, uvođenjem novih poreza i renti i poskupljenjem postojećih na račun građana, želi ublažiti financijski udar novog zakona na gradski proračun (to jest ublažiti proces decentralizacije, kako tvrdi Vlada) sa namjerom “da zadrži sve vrijednosti u socijalnom, razvojnom, gospodarskom, kulturnom i povijesnom kontekstu po kojima je Rovinj poznat i da ne odustane od visoke razine socijalne osjetljivosti i izdavanja za svoje građane”;
- i da se sve skupa, kao i uvijek, svaljuje na leđa građana novim i povećanim davanjima.
U tom kontekstu, država je zadovoljna jer tobože sprovodi decentralizaciju, gradska vlast poskupljuje postojeća i propisuje nova davanja svojim građanima kako bi održala postignute cjelokupne standarde svojim građanima i kako bi svi rovinježi i ubuduće ostali okićeni “plavim cvijetom” kao građani najuređenijeg turističkog grada u Hrvatskoj. Šteta što građani nemaju na koga svaliti svoje financijske obaveze naspram države, županije, grada.

Lako je na takav način provoditi državnu i gradsku politiku kao i upravljati državom i gradom, kad se računi vizija, misija, ideja, projekata, potreba, programa i naravno svi troškovi javne administracije i javnih ustanova (čiji se broj zaposlenih stalno uvećava) podmiruju novim ili povišenim porezima i davanjima građana. Pošto je gradska vlast izričito objavila da će učiniti sve što je u njezinoj moći da bi se ublažio financijski udar novog zakona, pitamo se zašto nije postupila korektnije i ispravnije te najprije obznanila i propisala sve potrebne mjere štednje i maksimalne racionalizacije troškova unutar gradske uprave i gradskih ustanova, kao primjer da joj je stvarno stalo do navedenih namjera, a nakon toga prisegnula drugim mjerama u novčanicima svojih građana. Odgovorno tvrdim da proračun grada Rovinja ne mora “na silu” iznositi najmanje 127 milijuna kuna kako bi se održala razina svih postignutih standarda i realizirali kapitalni projekti u interesu građana (dokaz su tome realizirani kapitalni objekti i stečeni standardi u prijašnjim godinama kada je proračun grada bio i upola manji od današnjeg), jer u protivnom stvara se dojam da bez 127 milijuna kuna proračunskih prihoda i rashoda gradska vlast nije sposobna održati stečenu razinu svih standarda i realizirati potrebne investicije u općem interesu.

 
hrvatskiitaliano

Manifesti

Vox populi

Il sito web è indipendente, in costante aggiornamento e soggetto ad ampliamento. Questo spazio è libero, gratuito e a disposizione di tutti coloro che vogliono rendere pubblica la propria opinione e che, purtroppo, non sono riusciti ad ottenere un riscontro positivo da parte dei mezzi d'informazione presenti sul territorio istro-quarnerino.

I pareri, le proposte, le idee, i commenti vanno inviati alla seguente e-mail:

voxpopuli@silvanozilli.com

 


Get the Flash Player to see this player.