A tko će to platiti? Građani, kao i uvijek. |
![]() |
![]() |
![]() |
Scritto da Silvano Zilli |
Mercoledì 29 Novembre 2006 00:00 |
Dana 24. studenoga 2006. godine, Hrvatski sabor je donio Zakon o izmjenama zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojim se propisuje da porez na dobit više nije zajednički porez države i jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava već prihod državnog proračuna te da se, u vidu kompenzacije dosadašnjeg pripadajućeg djela poreza od dobiti, lokalnim i područnim (regionalnim) samoupravama povećava udio u porezu na dohodak. U obrazloženju zakona tvrdi se da se kompenzacija poreza na dobit provodi kroz daljnju decentralizaciju, povećanjem sadašnjeg udjela u raspodjeli poreza na dohodak i to: za općine i gradove sa 34% na 52%, županija sa 10% na 15%, a Grad Zagreb sa 47% na 67%. Zakonom se povećava i udio jedinica lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava u porezu na dohodak za decentralizirane funkcije s 10,4% na 12%. Zakon je koncipiran, predložen i usvojen : Navedenom poreznom preraspodjelom Grad Rovinj gubi otprilike 27 milijuna kuna od svog dosadašnjeg proračuna koji iznosi 127 milijuna kuna. Stoga, rovinjska gradska vlast odlučila je da će se od 1. siječnja 2007. godine u Rovinju plaćat spomenička renta i prirez od šest posto na osobni dohodak, te da će se izvršiti i korekcija (poskupljenje) komunalnog doprinosa i naknade korištenja javnih površina s cijenama ostalih gradova županije. Kako je javno istaknuto, novim se zakonom Rovinju uzrokuje ozbiljne probleme u proračunu te budući da gradska vlast “želi i dalje u socijalnom, razvojnom, gospodarskom, kulturnom i povijesnom kontekstu zadržati sve vrijednosti po kojima je Rovinj poznat te nema namjere odustati od dosadašnje visoke razine socijalne osjetljivosti i izdavanja za svoje građane, pripremila je mjere ublažavanja utjecaja novog zakona koje uključuju stvaranje novih prihoda, ali i daju odgovore na pitanja kako dovršiti planirane kapitalne objekte”. Imajući u vidu gore izneseno možemo ustvrditi : Lako je na takav način provoditi državnu i gradsku politiku kao i upravljati državom i gradom, kad se računi vizija, misija, ideja, projekata, potreba, programa i naravno svi troškovi javne administracije i javnih ustanova (čiji se broj zaposlenih stalno uvećava) podmiruju novim ili povišenim porezima i davanjima građana. Pošto je gradska vlast izričito objavila da će učiniti sve što je u njezinoj moći da bi se ublažio financijski udar novog zakona, pitamo se zašto nije postupila korektnije i ispravnije te najprije obznanila i propisala sve potrebne mjere štednje i maksimalne racionalizacije troškova unutar gradske uprave i gradskih ustanova, kao primjer da joj je stvarno stalo do navedenih namjera, a nakon toga prisegnula drugim mjerama u novčanicima svojih građana. Odgovorno tvrdim da proračun grada Rovinja ne mora “na silu” iznositi najmanje 127 milijuna kuna kako bi se održala razina svih postignutih standarda i realizirali kapitalni projekti u interesu građana (dokaz su tome realizirani kapitalni objekti i stečeni standardi u prijašnjim godinama kada je proračun grada bio i upola manji od današnjeg), jer u protivnom stvara se dojam da bez 127 milijuna kuna proračunskih prihoda i rashoda gradska vlast nije sposobna održati stečenu razinu svih standarda i realizirati potrebne investicije u općem interesu. |
I pareri, le proposte, le idee, i commenti vanno inviati alla seguente e-mail: voxpopuli@silvanozilli.com
|