Home Mišljenja Začarani pjev Talijana
Začarani pjev Talijana PDF Ispis E-mail
Autor Silvano Zilli   
Petak, 21 Ožujak 2008 00:00

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (“Narodne novine” broj 155/2002) propisuje da :
-“Republika Hrvatska osigurava pripadnicima nacionalnih manjina pravo na uporabu svojih znamenja i simbola” (članak 7, stavak 1, točka 3);
-“slobodna je uporaba znamenja i simbola nacionalnih manjina i obilježavanje praznika nacionalnih manjina” (članak 14, stavak 1);
-“uz službenu uporabu znamenja i simbola Republike Hrvatske nacionalne manjine mogu isticati odgovarajuće znamenje i simbole nacionalnih manjina” a “kada se izvodi himna i/ili svečana pjesma nacionalne manjine, obvezatno se prije nje izvodi himna Republike Hrvatske” (članak 14, stavak 2);
-“jedinice lokalne samouprave i područne (regionalne) samouprave dužne su statutom propisati službenu uporabu i način korištenja zastave i simbola nacionalnih manjina” (članak 14, stavak 3).
U slučajevima kada manifestacije i proslave organiziraju nacionalne manjine, dispozicije glede izvedbi himne su vrlo jasne, ističući slobodnu uporabu himne nacionalne manjine odnosno da “se hrvatska himna izvodi prva”. No, problem nastaje i treba ga riješiti kada se manifestacije i proslave održavaju u organizaciji  jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Do danas, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno gradovi, općine i Istarska županija, koji u svojim Statutima propisuju ravnopravnu službenu uporabu hrvatskog i talijanskoga jezika, nisu još propisali u vlastitim Statutima službenu uporabu te način izvođenja himne talijanske nacionalne zajednice. I u tome statutarnome vakuumu, svjedoci smo slučaja zabilježenog na svečanoj sjednici gradskoga vijeća Grada Buja, tijekom kojega je zbor Talijanske osnovne škole izveo i himnu talijanske nacionalne zajednice. Odmah se izrodila polemika u tisku, do te mjere da se neki novinari pitaju (i na taj način sugeriraju), radi li se ovdje o incidentu, provokaciji, fatalnosti ili omašci? Pojedini su gradski vijećnici napustili svečanu sjednicu, neki su se ispričali, treći su pak izrazili vlastito nezadovoljstvo i protestirali, pojedine su stranke sazvale konferencije za novinare, prozvalo se političare i Talijansku uniju, itd.
Kako bi razjasnili tu situaciju, važno je voditi računa o gore navedenim zakonskim dispozicijama, ali treba navesti i što je do sada učinjeno, ističući stanje do kojeg se došlo.
Skupština Istarske županije, na svojoj sjednici 23. rujna 2002., donijela je “Odluku o himni Istarske županije” (“Krasna zemljo, Istro mila”) te Zaključak s kojim se zadužuje Poglavarstvo Istarske županije da u roku od šest mjeseci, u suradnji sa Talijanskom unijom,  predloži Skupštini Istarske županije Odluku o pjesmi (himni) autohtone talijanske nacionalne zajednice, te uvjetima i načinu njena izvođenja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u svojim Statutima propisuju službenu ravnopravnu uporabu talijanskog jezika. Zbog toga se Poglavarstvo Istarske županije obratilo Talijanskoj uniji.
Kako bi svi sunarodnjaci u najvećoj mogućoj mjeri sudjelovali glede izbora himne autohtone talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji, tijekom svoje redovne sjednice održane 18. siječnja 2003. u Rijeci, Skupština Talijanske unije pokrenula je javnu raspravu na koju su pozvani svi pripadnici talijanske nacionalne zajednice, Zajednice Talijana, Škole te institucije talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i u Sloveniji.
Na temelju rezultata javne rasprave, Skupština Talijanske unije na svojoj je petoj redovnoj sjednici održanoj 5. srpnja 2003. u Krasici donijela Odluku o himni autohtone talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj i Sloveniji, s kojom se određuje da je to “Il Canto degli Italiani”, himna talijanske nacije, poznatija kao ”Inno di Mameli” ili “Fratelli d’Italia” (stihovi Goffreda Mamelija i glazba Michelea Novare) te da se izvodi prema zakonskim predispozicijama, onim statutarnim i normativnim na snazi u Hrvatskoj i Sloveniji.
Odluka s odgovarajućim obrazloženjem odaslana je Poglavarstvu Istarske županije, koje ni  dan danas nije o tome obavijestilo županijsku Skupštinu, što je trebalo učiniti shodno odluci Skupštine Istarske županije održane 23. rujna 2002. Zbog čega to nije na vrijeme učinjeno (od srpnja 2003. do danas), treba pitati odgovorne osobe u Županiji.
U međuvremenu, u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, Savjet za nacionalne manjine, na svojoj sjednici od 12. lipnja 2003., prihvatio je svoj Statut (a objavljen je u “Narodnim novinama” broj 106 od 2. srpnja 2003.), u kojem je propisao da Savjet, u okviru svog djelokruga, “daje suglasnost na odluke koordinacijama Vijeća nacionalnih manjina jedinica područne (regionalne) samouprave o odlukama o znamenju i simbolima nacionalnih manjina i načinu obilježavanja praznika nacionalnih manjina” (članak 4, stavak 1, točka 11). Treba napomenuti da nije jasno kako se uopće došlo do takvoga ovlaštenja, budući da zakonske odredbe ne predviđaju eksplicitno takvu nadležnost Savjeta za nacionalne manjine. No, ostaje činjenica da bi  Vijeća talijanske nacionalne zajednice Istarske županije i Primorsko-goranske županije  trebala prihvatiti Odluku o himni autohtone talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji (koju je donijela Skupština Talijanske unije), te glede iste zatražiti suglasnost Savjeta za nacionalne manjine u Zagrebu. Slijedom toga, ista Odluka, nakon dobivanja suglasnosti od strane Savjeta za nacionalne manjine, trebala bi biti prihvaćena i od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (koje propisuju u svojim statutima ravnopravnu službenu uporabu hrvatskog i talijanskog jezika) propisujući u vlastitim Statutima službenu uporabu i način izvođenja himne/svečane pjesme autohtone talijanske nacionalne zajednice.
Imajući u vidu  uvijek prisutnu i sprovođenu sporazumnu politiku između Talijanske unije i Istarskog demokratskog sabora, tražilo se i dalje se traži rješenje toga pitanja na sporazuman način, jer bez privole/suglasnosti Istarskog demokratskog sabora realizacija narednih koraka za potvrđivanje toga prava nije moguća, pošto jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odlučuju i utvrđuju u vlastitim statutima službenu uporabu i način izvođenja himne/svečane pjesme talijanske nacionalne zajednice.
Činjenično je stanje da situacija u kojoj se danas nalazimo onemogućava primjenu prava propisanoga Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (odnosno službenu uporabu znamenja i simbola talijanske nacionalne zajednice u sastavu jedinica lokalne i regionalne samouprave koje u statutima predviđaju ravnopravnu službenu uporabu talijanskoga jezika), što dovodi do reakcije koje su dobronamjerne ili zlonamjerne, namjerne ili slučajne, a o kojima svjedočimo.
Glede svečane sjednice Gradskog vijeća grada Buja, tijekom kojega je izvedena i himna talijanske nacionalne zajednice, ne možemo ne složiti se s izjavom gradonačelnice Buja Lorelle Limoncin Toth i istarskoga župana Ivana Jakovčića da himna nije propisana u Statutima Istarske županije i Grada Buja i zbog toga nije trebala bila predviđena u protokolu svečane sjednice. Ali pitanje koje se nameće je: hoće li Lorella Limoncin Toth, kao dopredsjednik Istarskog demokratskog sabora (izabrana kao predstavnik talijanske nacionalne zajednice) i Ivan Jakovčić, kao predsjednik IDS-a, poštovati odluku Talijanske unije i hoće li se zauzeti za njezino prihvaćanje na razini Istarske županije te shodno s time i jedinica lokalne samouprave koje u statutima predviđaju ravnopravnu službenu uporabu talijanskoga jezika? Naravno, budući da je to vodeća stranka u Istri, valja se nadati da će tu Odluku prihvatiti, premda se Istarska županija nije očitovala o toj Odluci od 2003. do dan-danas. Nama ne preostaje drugo negoli nadati se  brzoj i efikasnoj reakciji iz vrha Talijanske unije naprama predsjedniku IDS-a i županu, pošto i nedavno smo se mogli uvjeriti u kvalitetu njihovih odnosa, koji su vrlo srdačni, štoviše prijateljski i odvijaju se u znaku izvrsne suradnje, kako bi se čim prije privela kraju ova problematika. Nažalost, ne mogu se pohvaliti da sam imao izvrsnu  suradnju s vodstvom IDS-a u razdoblju kada sam vršio dužnost potpredsjednika istoga, zbog raznih činjenica glede kojih se nismo slagali, a među njima je bilo i pitanje himne/himna Istarske županije.
Treba naglasiti da talijanska nacionalna zajednica može računati na brojne gradske, općinske i regionalne vijećnike, kao i na Komisije za pitanja talijanske nacionalne zajednice na lokalnoj i regionalnoj razini, tu su zatim Zajednice Talijana, Vijeća talijanske nacionalne zajednice na lokalnoj i regionalnoj razini, koji bi mogli i morali izraziti (pošto imaju pravo i obvezu) svoju potporu i zauzeti se radi propisivanja himne talijanske nacionalne zajednice u lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava, koje u svojim Statutima utvrđuju ravnopravnu službenu uporabu talijanskoga jezika. Vidjet ćemo što će nam donijeti budućnost, i hoće li himna talijanske nacionalne zajednice biti “pjev Talijana” ili što drugo.

 

Napomena.
Tekst je objavljen na talijanskom jeziku u dnevnim novinama “La Voce del Popolo” od 19. rujna 2006. godine, www.edit.hr/lavoce/060919/politica.htm .

Dana 7. listopada i dana 12. listopada 2006. godine dostavio sam (e-mailom) tekst glavnom uredniku dnevnih novina “Glas Istre” sa zamolbom da se objavi. Do danas, nisam dobio nikakav odgovor a tekst nije objavljen.

-“accanto all’uso ufficiale degli emblemi e dei simboli della Repubblica di Croazia  si possono mettere in rilievo gli adeguati emblemi e simboli delle minoranze nazionali” e “quando si esegue l’inno e/o la canzone solenne della minoranza nazionale, è d’obbligo eseguire prima l’inno della Repubblica di Croazia” (articolo 14, comma 2);
-“le unità dell’autogoverno locale e dell’autogoverno territoriale (regionale) hanno il dovere di prescrivere con lo Statuto l’uso ufficiale e le modalità d’utilizzo della bandiera e dei simboli delle minoranze nazionali” (articolo 14, comma 3).
Nei casi in cui le manifestazioni e le celebrazioni vengono organizzate dalle minoranze nazionali, le disposizioni relative all’esecuzione degli inni risultano molto chiare, prescrivendo il libero uso dell’inno della minoranza nazionale e la modalità d’esecuzione e cioè che “quando si esegue l’inno e/o la canzone solenne della minoranza nazionale, è d’obbligo eseguire prima l’inno della Repubblica di Croazia”. La questione da risolvere riguarda, invece, le manifestazioni e le celebrazioni delle unità dell’autogoverno locale e regionale.
Fino ad oggi, le unità dell’autogoverno locale e regionale, e cioè i Comuni, le Città e la Regione Istriana, che stabiliscono nei propri Statuti l’uso ufficiale paritetico delle lingue croata e italiana, non hanno ancora prescritto nei propri Statuti l’uso ufficiale e le modalità d’esecuzione dell’inno/canzone solenne della Comunità Nazionale Italiana. E in questo “vuoto prescrittivo” statutario, siamo testimoni del “caso” registrato alla seduta solenne del Consiglio municipale della Città di Buie, nel corso della quale il coro della Scuola Elementare Italiana ha cantato pure l’inno della Comunità Nazionale Italiana. E’ scoppiata la polemica sui giornali, al punto che alcuni giornalisti nei loro interventi si chiedono (e così facendo suggeriscono) se si tratti di incidente, provocazione, fatalità o svista? Singoli consiglieri municipali abbandonano la seduta solenne, alcuni dirigenti si scusano, altri esprimono il proprio disappunto e protestano, alcuni partiti convocano conferenze stampa, vengono chiamati in causa i politici, l’Unione Italiana,  ecc.
Ebbene, per cercare di chiarire la situazione, è necessario tener conto delle disposizioni di legge sopra citate, ma va anche riassunto brevemente ciò che è stato fatto finora, rilevando il punto in cui si è giunti.  
L'Assemblea della Regione Istriana, alla sua riunione del 23 settembre 2002, ha emanato la “Delibera sull’inno della Regione Istriana” (con la quale viene prescritto l’inno “Krasna zemljo, Istro mila”) e la Decisione con la quale si incarica la Giunta della Regione Istriana a proporre all'Assemblea della Regione Istriana, in collaborazione con l'Unione Italiana, entro sei mesi, la Delibera sull'inno della Comunità Nazionale Italiana autoctona, nonché le condizioni e le modalità della sua esecuzione nelle unità dell’autogoverno regionale e locale il cui Statuto prescrive l’uso paritetico ufficiale della lingua italiana. In tal contesto, la Giunta della Regione Istriana si è rivolta all’Unione Italiana.
Al fine di rendere partecipi tutti i connazionali, nella misura più vasta possibile, alla scelta dell’Inno della Comunità Nazionale Italiana autoctona in Croazia e Slovenia, l’Assemblea dell’Unione Italiana, nel corso della sua III Sessione ordinaria, tenutasi il 18 gennaio 2003 a Fiume, ha avviato il pubblico dibattito al quale ha invitato a partecipare tutti gli appartenenti alla Comunità Nazionale Italiana, le Comunità degli Italiani, le CAN, le Scuole Italiane di ogni ordine e grado e le Istituzioni della Comunità Nazionale Italiana in Croazia e Slovenia.
Sulla base delle risultanze del pubblico dibattito, l’Assemblea dell’Unione Italiana, alla sua V sessione ordinaria tenutasi il 5 luglio 2003 a Crassiza, ha emanato la “Delibera sull’inno della Comunità Nazionale Italiana autoctona nelle Repubbliche di Croazia e Slovenia”, con la quale si stabilisce che l’inno è “Il Canto degli Italiani”, quale inno della Nazione Italiana, meglio conosciuto come ”Inno di Mameli” o “Fratelli d’Italia” (versi di Goffredo Mameli e musica di Michele Novaro) e che si esegue ai sensi delle disposizioni di legge, statutarie e normative in vigore nella Repubblica di Croazia e nella Repubblica di Slovenia.
La Delibera con la relativa motivazione è stata inviata alla Giunta della Regione Istriana che, fino ad oggi, non ha informato in merito l’Assemblea della Regione Istriana (cosa che avrebbe dovuto fare ai sensi della Decisione dell’Assemblea della Regione Istriana del 23 settembre 2002). La ragione oppure le ragioni perchè ciò non è stato fatto (dal mese di luglio del 2003 ad oggi), vanno chieste a chi di competenza della Regione Istriana.
Nel frattempo, ai sensi della Legge costituzionale sui diritti delle minoranze nazionali, il Consiglio per le minoranze nazionali, alla sua seduta del 12 giugno 2003, ha approvato il proprio Statuto (che è stato pubblicato sulla “Gazzetta ufficiale” no.106 del 2 luglio 2003), nel quale viene prescritto che il Consiglio, nell’ambito delle proprie competenze, fornisce il proprio assenso alle decisioni del coordinamento dei Consigli delle minoranze nazionali delle unità dell’autogoverno regionale in merito alle delibere sugli emblemi e i simboli delle minoranze nazionali e le modalità di celebrazione delle festività delle minoranze nazionali (articolo 4, comma 1, linetta 11). Da rilevare che non si riesce a capire come si sia giunti a tale prescrizione, dato che le disposizioni di legge non stabiliscono esplicitamente tale competenza al Consiglio per le minoranze nazionali. Comunque sta di fatto che i Consigli della Comunità Nazionale Italiana delle Regioni Istriana e Litoraneo-Montana dovrebbero approvare la “Delibera sull’inno della Comunità Nazionale Italiana autoctona nelle Repubbliche di Croazia e Slovenia” emanata dall’Assemblea dell’Unione Italiana ed in merito richiedere l’assenso del Consiglio per le minoranze nazionali a Zagabria. In seguito, la medesima Delibera, ottenuto l’assenso del Consiglio per le minoranze nazionali, dovrebbe essere approvata dalle unità dell’autogoverno regionale e locale (che stabiliscono nei propri Statuti l’uso ufficiale paritetico delle lingue croata e italiana), prescrivendo nei loro Statuti l’uso ufficiale e le modalità d’esecuzione dell’inno/canzone solenne della Comunità Nazionale Italiana.
Dato il rapporto preferenziale e la politica che cerca l’accordo tra l’Unione Italiana e la Dieta Democratica Istriana, si è cercato sempre e si cerca anche oggi di risolvere la questione in modo consensuale, anche perchè senza il raggiungimento dell’assenso/consenso della Dieta Democratica Istriana la realizzazione dei passi successivi per l’affermazione di tale diritto non sono possibili, in quanto sono le unità dell’autogoverno locale e regionale a dover prescrivere nei propri Statuti l’uso ufficiale e le modalità d’esecuzione dell’inno/canzone solenne della Comunità Nazionale Italiana.  
E’ un dato di fatto che la situazione in cui ci troviamo oggi impedisce l’attuazione di un diritto sancito dalla Legge costituzionale sui diritti delle minoranze nazionali (e cioè il diritto all’uso ufficiale degli emblemi e dei simboli della Comunità Nazionale Italiana nell’ambito delle unità dell’autogoverno locale e regionale, che nei propri Statuti prescrivono l’uso paritetico ufficiale della lingua italiana) che porta alle reazioni volontarie o involontarie, benevoli o malevoli di cui siamo testimoni.
In merito alla seduta solenne del Consiglio municipale della Città di Buie, nel corso della quale è stato cantato pure l’inno della Comunità Nazionale Italiana, non possiamo che condividere la presa di posizione della Sindaco di Buie, sig.ra Lorella Limoncin Toth, e del Presidente della Regione Istriana, sig. Ivan Jakovcic, e cioè che l’inno non è prescritto negli Statuti della Regione Istriana e della Città di Buie e che quindi non andava previsto nel protocollo della seduta solenne. Ma la domanda che dobbiamo porre è : la sig. Lorella Limoncin Toth, in qualità di Vicepresidente della Dieta Democratica Istriana (eletta quale appartenente alla Comunità Nazionale Italiana), e il sig. Ivan Jakovcic, quale Presidente della Dieta Democratica Istriana, rispetteranno la decisione dell’Unione Italiana e si adopereranno per l’approvazione della stessa a livello di Regione Istriana e a livello delle unità d’autogoverno locale in Istria, che nei propri Statuti prescrivono l’uso ufficiale paritetico della lingua italiana? Naturalmente, essendo gli esponenti del partito al governo in Istria, speriamo che rispettino tale decisione; sebbene, non sia stata presa in considerazione dalla Regione Istriana dal mese di luglio del 2003 ad oggi. A noi non rimane che confidare in un pronto ed efficace intervento dei vertici dell’Unione Italiana presso il Presidente della Regione Istriana e della Dieta Democratica Istriana, accertato (anche di recente) che i rapporti tra di loro sono molto cordiali, amichevoli e all’insegna di un’ottima collaborazione, al fine di giungere quanto prima alla soluzione della questione nell’interesse della Comunità Nazionale Italiana autoctona. Purtroppo, non posso vantarmi di aver avuto un’ottima collaborazione con la dirigenza della Dieta Democratica Istriana, nel periodo di tempo in cui ricoprivo la funzione di Vicepresidente della Dieta Democratica Istriana, per varie questioni non condivisibili, tra le quali anche questa relativa agli inni della Regione Istriana.
Da sottolineare inoltre che la Comunità Nazionale Italiana dispone di numerosi consiglieri regionali, cittadini e comunali, di Commissioni per le questioni della Comunità Nazionale Italiana a livello regionale e locale, di Comunità degli Italiani, di Consigli della Comunità Nazionale Italiana a livello regionale e locale, che potrebbero e dovrebbero esprimere (in quanto ne hanno il diritto e il dovere) il loro sostegno e adoperarsi per la prescrizione dell’inno della Comunità Nazionale Italiana nell’ambito delle autonomie locali e regionali, che nei propri Statuti stabiliscono l’uso ufficiale paritetico della lingua italiana. Staremo a vedere che cosa ci riserva il futuro e se il nostro sarà il “Canto degli Italiani” oppure il “canto degli uccelli di rovo”.

 

Nota.
L’intervento è stato pubblicato sul giornale quotidiano “La Voce del Popolo” del 19 settembre 2006, www.edit.hr/lavoce/060919/politica.htm .

Il 7 e il 12 ottobre 2006 ho inviato (tramite e-mail) al caporedattore del giornale quotidiano “Glas Istre” il presente testo, tradotto in lingua croata, con gentile richiesta di pubblicazione. Fino ad oggi, non ho ricevuto alcuna risposta in merito e l’intervento non è stato pubblicato.
 
hrvatskiitaliano

Plakati

Vox populi

Web stranica je nezavisna, u stalnoj nadopuni i podložna je proširenju. Web site je slobodan, besplatan i na raspolaganju svima onima koji žele objaviti vlastita stajališta i mišljenja koja nažalost ne nailaze na pozitivan ishod od strane sredstava javnog priopćavanja koji su prisutni na istarsko-kvarnerskom području.

Mišljenja, prijedloge, ideje, osvrte možete dostaviti na e-mail :

voxpopuli@silvanozilli.com

Get the Flash Player to see this player.