Home Appunti - Bilješke Gradska vlast u Rovinju brine samo o sebi?
Gradska vlast u Rovinju brine samo o sebi? PDF Stampa E-mail
Scritto da Silvano Zilli   
Giovedì 24 Settembre 2009 19:29
1. Sredinom kolovoza 2009. godine, u skoro svim javnim glasilima imali smo priliku pročitati informaciju da je:
-“Hrvatska putem međunarodne pravne pomoći od Švicarske i Austrije dobila podatke o tajnim računima”, a što je potvrdilo Državno odvjetništvo;
-“istraga o tajnim računima na kojima je prikupljan novac za obranu Hrvatske počela još 2000. godine kad su stvorene pretpostavke da se pokrene sveobuhvatna akcija o otkrivanju tajnih računa”;
-“istraga o tajnim računima aktualizirana i krajem 2006. godine kad je predsjednik S. Mesić u «slučaju Zagorec» zatražio da mjerodavne državne institucije ustanove na čijim je računima završio novac prikupljan za obranu Hrvatske”;
-“Mladen Bajić, glavni državni odvjetnik, zatražio od njemačkog tužiteljstva krajem veljače 2008. godine provjeru je li na popisu klijenata lihtenštajnske LGT banke netko od hrvatskih državljana ili tvrtki”;
-“u istrazi o tijeku novca koji je na tajnim računima u Austriji prikupljan radi kupovine oružja ustanovljeno da je ta zemlja bila samo prvi krug tijeka novca”, odnosno da se “iseljenički novac, kao i novac od prodaje društvenih stanova prikupljan radi kupovine oružja početkom devedesetih slijevao na račune u austrijskim bankama i potom transferiran na račune banaka ili tvrtki u Lihtenštajnu”, te da je ostala nepoznanica tko je podizao novac s računa u Lihtenštajnu
(“Jutarnji list” od 14. kolovoza 2009. godine, u članku D. Miljuša s naslovom “Mladen Bajić dobio podatke o tajnim računima”).
Informacija nas je zaintrigirala pošto se dotiče i novca od prodaje društvenih stanova, a koji novac grad Rovinj potražuje od države već gotov dva desetljeća. Nedavno je voditeljica gradskih financija Milena Obrovac “podsjetila da se od 31 milijun kuna potraživanja najveći dio odnosi na sredstva koje je država trebala vratiti gradu od prodaje stanova” (“Glas Istre” od 10. kolovoza 2009. godine, “Rovinj ima problema s naplatom. Izvještaj revizije top-tema na gradskom vijeću”).
Na temelju navedenih spoznaja pitamo se da li je grad Rovinj išta poduzeo kako bi dao do znanja Državnom odvjetništvu da potražuje od države upravo ta sredstva koja mu zakonski pripadaju te zatražio da se na bilo koji odgovarajući način uključi u postupak kojeg vodi Državno odvjetništvo a radi osiguranja povrata novca u gradsku blagajnu, što je u interesu svih građana Rovinja? Znamo da do povrata tog novca teško da će ikada doći (eventualno će se uspjeti samo u daljnjoj provedbi kompenzacija dospjelih a nepodmirenih odnosa sa državnim proračunom, pri čemu grad potražuje po osnovi obveznica za prodane stanove a duguje, baš iz tog razloga, 55% prihoda ostvarenih prodajom stanova na kojima postoji stanarsko pravo). No ipak mišljenja smo da je grad pozvan da uvijek kad su u pitanju interesi i prava svih građana poduzme sve moguće mjere u zaštitu istih, te da ima obavezu zauzeti službeni stav, informirati svoje građanstvo o stanju, poduzetim radnjama i ishodu. Nažalost, vjerujemo da gradska vlast po navedenom pitanju nije ništa poduzela a vjerojatno ni ne namjerava išta poduzeti.

2. Dana 31. kolovoza 2009. godine imali smo priliku pročitati članke “Imovina bez nasljednog reda. Srpski mediji procjenjuju da su nekretnine srpskih tvrtki u Hrvatskoj vrijedne gotovo 800 milijuna” od novinarke Bojane Oprijan Ilić i “Srbija u Rovinju naslijedila optantsku imovinu” od novinara Alda Pokrajca. Nije nam namjera upustiti se u iznošenju svih činjenica vezano uz problematiku «odmarališta», «Škarabe», itd. jer bi nam trebalo jako puno vremena i prostora, ali mišljenja smo da je na navedena potraživanja trebala reagirati gradska vlast te sa svim argumentima, podacima, obrazloženjima upoznati bilo nadležne državne institucije bilo građane grada Rovinja, a sve sa ciljem da se javnost upozna sa službenim stavom gradske vlasti koji bi trebao prvenstveno štititi prava i interese građana kao i opće društvene interese. Nažalost, vjerujemo da gradska vlast po navedenom pitanju nije ništa poduzela i niti namjerava išta poduzeti.

3. Ovih smo dana svjedoci i «slučaja» Podravke, odnosno «afere» SMS-a. Sumnja se da su provedene netransparentne transakcije u Podravki, a zamišljene kako bi menadžeri sebi prebacili dionice Podravke, kupljene Podravkinim novcem. Ukratko, nakon što je Podravka dala splitskoj tvrtki SMS kredit od 165 milijuna kuna, otkriveno je kako je samo manji dio novca završio u SMS-u, a većina (136 milijuna) je samo prešla preko računa, odnosno prebačen na račun varaždinske financijske grupacije Fima, koja je putem off shore kompanije s Malte Fima Ami Ltd. postala najveći pojedinačni vlasnik Podravke sa 10,64 posto dionica. Čelnici Fime i Podravke priznali su da je Podravka imala ugovor s Fimom prema kojem joj se obvezala nadoknađivati moguće gubitke na kredit dobiven od Merrill Lyncha. Taj ugovor uslijedio je kao navodna razrada programa radničkog dioničarstva za koji bolje upućeni tvrde da se ponajprije svodio na ideju/želje Podravkinih menadžera da postanu utjecajni vlasnici kontrolnog paketa. Dakle, skupina ljudi (dio uprave Podravke i ljudi iz Fime) bez odobrenja skupštine dioničara, to jest vlasnika, dogovorila se da potajno preuzmu dionice uplaćujući zapanjujućih 136 milijuna kuna preko SMS-a na račun Fime. Tako su oštetili ostale dioničare jer taj novac nisu upotrebljavali za razvoj i poslovanje kompanije. Uz to, Podravka je nešto ranije izdala 375 milijuna kuna obveznica, dakle zadužila se, da bi potom 240 milijuna kuna deponirala u Vaba banku (u kojoj Horvatov Validus drži 25,59 posto dionica), također za potrebe preuzimačkog pothvata. Cijeli «slučaj» je opširno predstavljen u “Jutarnjem listu” i u “Večernjem listu” od 21. do 24. rujna 2009. godine, u člancima: “Morali su znati za kredit. Zašto su o tome šutjeli?”, “Policija upala u Fimu i traži nestale Podravkine milijune”, “Afera Podravka: Polančeca se pitalo za sve”, “Svi su novci prošli preko nagrađenog odvjetnika”, “Marinac je kršio zakone na štetu malih dioničara”, “Milan Horvat: Samo smo htjeli sačuvati Podravku”, “Afera SMS upozorila: presudna je suradnja s policijom i tužiteljstvom”. Iz navedenih novinskih članaka doznajemo da je prvi čovjek Fime Milan Horvat,
- koji je jedan od uspješnijih hrvatskih financijskih stručnjaka, specijaliziran na području investiranja;
- čije je «carstvo» danas vrijedno nevjerojatne dvije milijarde kuna, što u investicijama, dionicama drugih kompanija te imovini;
- koji je bio povezan sa bivšim varaždinskim županom Radimirom Čačićem, u čijem je Coningu početkom 90-ih godina prošlog stoljeća radio kao pomoćnik direktora nakon što je bio šef Nadzornog odbora Varteksa;
-njegov «zvjezdani» put krenuo je idejom o osnivanju Varaždinske burze, da bi 1995. godine došao na mjesto direktora Fime;
-bio vrlo aktivan i u kuponskoj privatizaciji sredinom 90-ih godina (Validus, Pleter op.a.), te da upravo Validus prije pet godina postaje većinski vlasnik posrnule Brodsko-posavska banke, koja je kasnije preimenovana u Vabu (Varaždinska banka), a čija imovina danas vrijedi oko 1,2 milijarde kuna, te da Horvatov Validus ima 25,59 posto dionica Vabe;
-njegovo ime neizostavno vezano uz ime Miroslava Kutle, anti-junaka hrvatske privatizacije, ozloglašenog tajkuna broj 1., za kojeg je, pričaju znalci, radio neke poslove dok je ovaj bio pod paskom pravosuđa.
Objavljene informacije trebale bi pobuditi naš interes jer se u netransparetnim transakcijama pojavljuje Fima iz Varaždina, koja drži 282.870 komada redovnih dionica Mirne d.d. iz Rovinja, što predstavlja udio od 76,86% temeljnog kapitala.
Sama Fima, prije ovogodišnjeg raskola na tri cjeline vrijedila je 3,5 miljardi kuna. Nakon nesuglasica unutar kompanije Horvatu je pripalo trgovanje dionicama te posao s investicijskim fondovima. Nakon podjele Fime na tri dijela, Fima grupa d.d.. drži 208.170 komada redovnih dionica Mirne d.d. iz Rovinja, što predstavlja udio od 56,56% temeljnog kapitala, dok Fima Validus d.d. drži 74.700 komada redovnih dionica Mirne d.d. iz Rovinja, što predstavlja udio od 20,30% temeljnog kapitala.
O svemu što se događa a što bi moglo imati i negativne posljedice naspram Rovinjske Mirne, odnosno zaposlenika – građana Rovinja, gradska vlast opet ne zauzima ikakav javni stav. A vjerujemo, nažalost, da niti traži bilo kakvu službenu informaciju od nadležnih državnih službi, niti traži susret sa većinskim vlasnikom Mirne kako bi dobila jamstva da ishod «slučaja» Podravke neće utjecati na bilo koji način na poslovanje i stanje u Mirni.

Slijedom gore navedenog, ispada da gradska vlast brine samo o sebi, odnosno o tome kako raspodjeliti i potrošiti proračunska sredstva, a o ostalim – također važnim pitanjima preferira šutnju, ne izjašnjava se, ništa ne poduzima. Neovisno o ishodu, mišljenja smo da je gradska vlast trebala službeno reagirati i iznijeti svoj stav jer građani to zavrijeđuju, imaju na to pravo i s pravom to očekuju, jer na kraju krajeva vlast je pozvana da se brine o svim javnim i općim pitanjima i za to je dobro plaćena. Na koncu konca, da je tako odšutjela Prijedlog zakona o preustroju sudova kojim se Općinski sud u Rovinju trebao ukinuti, danas bi građani Rovinja svoja prava tražili u Pazinu ili Puli. Ponekad se treba boriti – samo treba imati volje.

 
hrvatskiitaliano

Manifesti

Vox populi

Il sito web è indipendente, in costante aggiornamento e soggetto ad ampliamento. Questo spazio è libero, gratuito e a disposizione di tutti coloro che vogliono rendere pubblica la propria opinione e che, purtroppo, non sono riusciti ad ottenere un riscontro positivo da parte dei mezzi d'informazione presenti sul territorio istro-quarnerino.

I pareri, le proposte, le idee, i commenti vanno inviati alla seguente e-mail:

voxpopuli@silvanozilli.com

 


Get the Flash Player to see this player.