U �Glasu Istre� od 13. travnja 2012. godine, u ?lanku �Nova ponuda: nakon golfa na Titovim Brijunima, goste ?e voziti u Kumrovec�, objavljena je informacija:

-da su �istarski �upan Ivan Jakov?i? i njegov kolega iz Krapinsko-zagorske �upanije Sini�a Hajda� Don?i? (12. travnja) u Kumrovcu razgovarali o mogu?nostima turisti?kog povezivanja Kumrovca i Brijuna�;

-da su naglasili kako je �cilj bila zajedni?ka turisti?ka promocija Zagorja i Istre, a naro?ito spomenutih lokacija, kao i samog Tita kao atraktivnog turisti?kog brenda�;

-da je Jakov?i? �istaknuo da je Tito kao svjetski dr�avnik obilje�io pro�lo stolje?e� te �da nije bilo Tita, Istra danas ne bi bila dio Hrvatske� i da �istrani to danas znaju cijeniti i mnogi od njih danas u velikom broju dolaze i u Kumrovec, ali i u zagorske toplice�;

-dok se Hajda� Don?i? �slo�io kako je Tito sna�na poveznica Istre i Zagorja, a posebno Kumrovca i Brijuna� i izjavio da �Tito je kao pobjednik u ratu i svjetska ikona 20. stolje?a sna�an marketin�ki brend i to danas treba turisti?ki iskoristiti� i da �s Istrom, odnosno Brijunima, planiraju i zajedni?ke projekte, a jedan od takvih je i gradnja golf igrali�ta pod nazivom The President ili Predsjednik�.

Ukratko, �upan Jakov?i? (IDS-ov predsjednik) i �upan Hajda� Don?i? (SDP) slo�ni su oko turisti?ki atraktivnog i marketin�ki sna�nog brenda Tita, koji je ujedno i poveznica Istre i Zagorja, a posebno Kumrovca i Brijuna, te ?e se stoga maksimalno anga�irati radi ostvarenja nove zajedni?ke turisti?ke ponude.�

Kad ih ve? spominju, �upani bi trebali znati da Plinije Stariji oto?je spominje pod nazivom Insullae Pullariae, da se u �estom stolje?u prvi put spominje kao Brevona, da je u mleta?kom razdoblju imalo brojne oblike naziva poput Brevogno, Brevono, Brevonio/Brevonis, Birfoni, Breoni, Dibrioni, te da se prvi put spominju kao Brioni 1421. godine; da bi se iz takvog oblika naziv preina?io na hrvatski jezik kao Brijuni, i kao takav postao ?ak hrvatski toponim, u skladu sa nepostoje?im i stoga jedinstvenim jezi?nim zakonitostima. Stoga, za nas oto?je je i ostaje Brioni (kao posljednji romanski oblik izvornog naziva) jer svaki drugi oblik nije i ne mo�e predstavljati izvorni naziv. U protivnom, bilo bi suludo upotrijebiti isti na?in preimenovanja i odsad prekrstiti �upana Istarske �upanije u Giovanni Giacometti ili Giacomini; �to se, vjerujem, ne bi svidjelo doti?nom.�

Kad se ve? uvjerljivo i slo�no tvrdi da je Tito svjetski dr�avnik i ikona 20. stolje?a, te stoga sna�an marketin�ki brend �to treba turisti?ki iskoristiti, ne vidimo razloga za�to ne pro�iriti turisti?ki obilazak te uvrstiti i posjete na Golom Otoku, fojbe Vine� (kod Labina), Huda Jami (kod La�kog u Sloveniji), Muzeju istarskog egzodusa u Trstu (kao svjedo?anstvu najmasovnijeg egzodusa istrijana, prete�ito talijanske komponente, �to tako?er spada u obol kako je Istra postala dio nove dr�avne tvorevine), itd., itd. Turisti?ka ponuda brenda Tita bi se mogla jako puno pro�iriti i ste?i me?unarodni karakter.�

Tito, kao i ostale li?nosti koje su sudjelovale u drugom svjetskom ratu i nakon toga obna�ale dr�avni?ke du�nosti, bio je i ostaje kontroverza. Idealizirati i mistificirati osobe ne vodi ni?emu, naprotiv mo�e samo �tetiti, jer dovodi do toga da ga neki na slijepi na?in obo�avaju kao da nikad ni�ta lo�e nije u?inio (prista�e) i na one koji ga osobito mrze jer su imali jako dobre razloge za to (protivnike). Ocjena lika i djela Tita ne mo�e biti jednozna?na (razdoblje titoizma se prote�e od 1943. do 1980. godine). Neosporno je da neprikosnoveni komunisti?ki vo?a Tito je bio zaslu�an za dobra (pobjeda u ratu, uspostava mira, stabilnost i sigurnost dr�ave, nesvrstani, itd.) ali i za lo�a (jednostrana?je, komunisti?ki re�im, progoni neistomi�ljenika, fojbe, egzodus, odmazde, represije, veliki dugovi, itd.) doga?anja, koja nema potrebe pojedina?no i/ili kronolo�ki navoditi. Neosporno je da Tito nije bio demokrat, da mu je ideologija slu�ila za ostvarenje vlasti, da je uzdigao kult svoje li?nosti uz pomo? svojih komunista, te da je bio nemilosrdan u obrani svoje vlasti.

Josip Broz Tito bio je povijesna ali kontroverzna osoba i kao takva sumnjamo da bi brend Tito prikazan u �to iskrenijem, vjernijem obliku mogao pridonijeti ikakvom turisti?kom rezultatu, pogotovo jer bi u odre?enoj mjeri po?ivao na zlo?inima i mrtvim, obespravljenim, progonjenim i inim ljudima. Naravno, gore navedeni �upani, ukoliko su u tolikoj mjeri titoisti mogu se, vjerujem bez zapreka, u?laniti u Dru�tvo �Josip Broz Tito�.

Napomena.

Dana 18. travnja 2012. godine, Sini�a Hajda� Don?i? imenovan je na du�nost ministra pomorstva, prometa i infrastrukture.