Dana 21. travnja 2017. godine, odr�ana je pressica na kojoj je general Ser?o Rabar, predsjednik rovinjskog HDZ-a, naveo u kratkim crtama svoj �ivotopis, obrazlo�io razloge svoje kandidature za funkciju gradona?elnika Rovinja te neke od programskih ciljeva (vidi: http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/serdjo-rabar-kandidat-za-gradonacelnika-rovinja-549147).

Govore?i o svom programu naglasio je da ?e se zalagati, me?u inim, citiram: �da se Rovinju povrati identitet grada s ve?inskim hrvatskim narodom koji se izgubio�.

Informativno, na stranici internet �Glasa Istre�, podno ?lanka jedan ?itatelj je komentirao sljede?e: �Mo�da je ?ovjek po�ten i ima dobre namjere, ali je kandidat HDZ-a, a u HDZ-u su ili lopovi ili ljudi sumnjive inteligencije. I kada govori o povratku identiteta grada trebao bi znati da je Rovinj imao ?isto talijanski identitet do 1945. godine, glupost o ve?inskom hrvatskom idetitetu Rovinja more zaka?iti ma?ku o rep kako bi rekli�.

Ne ulaze?i u polemiku nacionalnog i/ili nacionalisti?kog predznaka, o?igledna je nakana da se navedenom izjavom homogenizira HDZ-ovsko bira?ko tijelo ali i da se iska�e namjera/naum da ukoliko HDZ pobijedi na predstoje?im gradskim izborima onda slijede i konkretne mjere �da se Rovinju povrati identitet grada s ve?inskim hrvatskim narodom koji se (smatra rovinjski HDZ) izgubio�.

Iznena?uje me ta izjava jer je svima dobro znano da:

-rovinjski dijalekt, uz druge istarsko-romanske dijalekte (baljanski, bumbarski, �i�anski, fa�anski i gali�anski), nalazi se na UNESCO-ovom popisu jezika kojima prijeti �nestanak, odnosno izumiranje;

-osim jedinstvenog dijalekta, i posebni rovinjski napjevi (bitinade) su rijetkost jer ih znaju otpjevati tek rijetki rovinje�i (bitinaduri), odnosno sve manji broj rovinje�a koji se starim rovinjskim dijalektom slu�e, a isto vrijedi i za stare zanate, tradicije, itd;

-sve gore navedeno bilje�i se i za istrovenetski dijalekt kao i za talijanski jezik, koji je izgubio status jezika dru�tvene sredine i sveden je na izborni predmet kao i svi drugi strani jezici u �kolskim ustanovama s hrvatskim nastavnim jezikom, ?ime su njegova autohtonost i ravnopravnost s hrvatskim jezikom u dvojezi?nom Rovinju potpuno nestali;

-nestaje na?elo dvojezi?nosti kao i njegova primjena, iako je logi?no da je samo �kola u stanju �proizvesti potencijalne identitete nositelje autenti?ne kulture su�ivota putem dvojezi?nosti jer nau?iti jezik drugog autohtonog identiteta je va�no, pogotovo u svrhu stvaranja i odr�avanja su�ivota te priznatosti/prihva?enosti i po�tovanja na uzajaman na?in, a navedeno ne zahtjeva odustajanje od svog materinjeg jezika ve? iziskuje primjenu na?ela dvojezi?nosti (�to je uvijek dobro, pozitivno);

-valja istaknuti da na�alost sli?ni ako ne i isti procesi zahva?aju i ?akavski dijalekt i istrijanske vrijednosti i tradicije.

Iz dana u dan bilje�imo nestanak rovinje�a koji jo� doprinose promicanju i vrednovanju izvorne povijesno-kulturne i umjetni?ko-glazbene ba�tine Rovinja i s njima neminovan je nestanak dijalekta, jezika, kulture, napjeva, tradicije, itd. Svjesni navedenih okolnosti u posljednja dva desetlje?a ?inilo se, a i danas se ?ini sve �to je mogu?e kako bi se odr�ale �ivim �to izvornije vrijednosti, kao npr.: njegovanjem rovinjskog dijalekta kroz sate zavi?ajne nastave u talijanskoj osnovnoj �koli; putem ekomuzeja �Ku?a o batani� (koja je upisana u UNESCO-vom Registru) i njenih aktivnosti; zahvaljuju?i aktivnostima Kulturno-umjetni?kog dru�tva �Marco Garbin� i Zajednice Talijana �Pino Budicin�; o�ivljavaju?i tradicije kroz �ve?eri ribarske tradicije� s ciljem promicanja obi?aja i vje�tina rovinjskih ribara kao �to su krpanje i pletenje mre�a, vr�a, domi�ana, gradnja i porinu?e batane, gastronomskih delicija, tradicionalnog folklora i napjeva bitinada; kroz Spacio Matika, kao mjesta za ku�anje tradicionalnih jela, slu�anja i pjevanja; kroz mjesta na kojem se gradi ili popravlja batana, na Mali �kver (umije?e izgradnje batane upisano je na Listu nematerijalne ba�tine Republike Hrvatske); putem rovinjskih regata tradicijskih barki s oglavnim i latinskim jedrom; sa tematskim putevima morem i rivom .... Ina?e, svi navedeni doga?aji koji se organiziraju i predstavljaju i kao turisti?ka ponuda, kada se do�ive ostavljaju dubok spomen na posje?enu destinaciju i zbog takvih se doga?aja turisti-gosti vra?aju ?esto u Rovinj.

I dok svi dobronamjerni poku�avaju usporiti kraj jednog malog dijeli?a, pa bio i najmanji dijeli? ljudske civilizacije, onaj rovinjski, unato? tome �to se navedena doga?anja uz druge aktivnosti i stvarala�tva pojavljuju u sutonu rovinjske kulture, faza zalaska njene svijetlosti je neminovnost. I dok ?inimo sve da se o?uva sve �to je izvorno rovinjski, i to �to je mogu?e du�e, odnosno s ciljem da �to kasnije nestane rovinjska zajednica, s druge strane rovinjski (?) HDZ smatra da sve to naru�ava identitet grada kakvog oni pri�eljkuju s ve?inskim hrvatskim narodom, a koji se identit po njima izgubio.

Stoga, sada kad smo kao posljednji Mohikanci i postajemo za�ti?ena vrsta poput ugro�enih �ivotinja koje su za�ti?ene od UNICEF-a, HDZ je zabrinut za ve?inski hrvatski narod i smatra da, prosto re?eno, njegovanjem i pjevanjem pjesama poput �La viecia batana� da se izgubio (te da se gubi) identitet grada, to jest identitet s ve?inskim hrvatskim narodom, kakvog ga naravno oni shva?aju. Nije li to �alosno?! Umjesto da se svi mi pobrinemo da preokrenemo nepovratan trend nestanka rovinjske izvorne kulture, nekome (u ovom slu?aju rovinjskom HDZ-u) to smeta i cilj mu je poduzeti konkretne mjere �da se Rovinju povrati identitet grada s ve?inskim hrvatskim narodom koji se izgubio�.

Nekada, rovinje�ima je rovinjski dijalekt bio materinji jezik i nisu se znali koristiti ni istrovenetskim dijalektom ni talijanskim jezikom. Danas, pojedine osobe koje se smatraju rovinje�ima rovinjski i istrovenetski dijalekti kao i talijanski jezik smetaju i cilj im je svesti rovinjski identitet na hrvatski identitet. Doista zastra�uju?e, poglavito znaju?i tretman i sudbinu � Rovinja kroz povijest. Rovinj ne zaslu�uje to �to rovinjski HDZ pri�eljkuje. Tijekom svih ovih desetlje?a ulagano je puno truda u dobrosusjedske odnose ljudi neovisno koje su nacionalnosti i op?enito u pluralizam, toleranciju, su�ivot, interkulturizam, itd. Time se na koncu i ponosimo. Stra�no je �to to netko negira i �eli prebrisati.