Furio Radin i Maurizio Tremul pona�aju se kao diktatori unutar autohtone Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji te kao njene izdajice izvan iste.

Furio Radin, od 1992. neprekidno je zastupnik Talijanske nacionalne zajednice, nedavno je ponovno potvr?en kao potpredsjednik Hrvatskog sabora (na posljednjim parlamentarnim izborima dobio je 890 glasova, odnosno 5,11%, od ukupno 17.414 talijanskih bira?a u Hrvatskoj).

Maurizio Tremul, od 1991. godine u samom je vrhu Talijanske unije (najprije kao predsjednik Izvr�nog odbora, zatim predsjednik Skup�tine, potom predsjednik Izvr�nog odbora i trenutno predsjednik Talijanske unije, izabran kao jedini kandidat s 4.500 glasova, odnosno 14,09%, od ukupno 31.922 talijanskih bira?a u?lanjenih u Zajednicama Talijana u Hrvatskoj i Sloveniji te ujedno u Talijanskoj uniji).

Tremul je predsjednik Talijanske unije 29 uzastopnih godina, izjedna?iv�i se s rekordima u trajanju od Staljina i Luka�enka, dok Furio Radin, stalni zastupnik 28 godina, ve? je prestigao Mao-a sa trajanjem od 27 godina, te s obzirom da je ponovno izabran za sljede?e ?etiri godine, na kraju mandata, njegovo trajanje korespondirati ?e bivanju 32 godine u parlamentarnoj slu�bi: stoga, za sustignuti Tita i Sadama Husseina (s 35 godina) biti ?e mu potrebno da se ponovno kandidira po deseti put zaredom.

Njihovih gotovo trideset godina obna�anja funkcija na najvi�im razinama Talijanske nacionalne zajednice o?ito je da je pospje�ilo neizbje�nu i rastu?u degeneraciju Talijanske unije u sustav koji se vi�e ne mo�e definirati kao demokratski. Dovoljno je podsjetiti se na zastarjelu i nepravednu raspodjelu vije?ni?kih mjesta u Skup�tini Talijanske unije i takozvane "blindirane kandidature", tj. kada je broj kandidata jednak broju raspolo�ivih mjesta, s ishodom izbora koji je unaprijed predodre?en. Slijedom toga, apstinencija (suzdr�avanje od glasovanja) je dosegla vrhunac od preko 83%, tako da je tijekom godina od fiziolo�ke postala patolo�ka. Reprezentativnost izabranih predstavnika o?ito je irelevantna, budu?i da se njihov izborni konsenzus zna?ajno smanjio, fluktuiraju?i izme?u 5% i 14% onih koji imaju pravo glasa (bira?a). Uz to, u?inak bira?a malih Zajednica Talijana je 4,7 puta ve?i od onog glasa?a velikih Zajednica Talijana, a �to je o?igledno nedemokratski. Trajnost i gomilanje funkcija omogu?ili su op?u i sve ve?u kontrolu nad ogromnim financijskih sredstvima (procijenjenim na vi�e od 270 milijuna eura u posljednjih 28 godina) i klijentelisti?ku raspodjelu resursa. "Trgovanja/Razmjene glasova" izvor su fenomena (pojave) samoodr�anja rukovodstva i oportunisti?ke logike, orijentirane na prednost pojedinaca po cijenu kolektivnog poraza. Sustav je to koji se samouni�tava, s obzirom na nedostatak unutarnjeg nadzora -putem Odbora jamaca, za �albe i nadzor te nedostatak prostora za opoziciju i neuspjeh (propast) socijalno-ekonomskih projekata (Aegida, EDIT, Otium, CIPO, itd.). A da se ne spominju brojne nepravilnosti i kr�enja zakona u Hrvatskoj, Italiji i Sloveniji, izna?ene u radu Talijanske unije, poput slu?aja EDIT, slu?aja Zajednice Talijana Bale ili Zajednice Talijana Cresa, slu?aja Zajednice Talijana Zadar, itd. Ukratko, puno "?injenica" u stalnom pogor�anju su uzrok sve ve?eg nezadovoljstva i odvojenosti Talijana od Talijanske unije, koja je izdala svoju ulogu jedinstvene i demokratske organizacije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji a koju bi trebala predstavljati i za�titi njene politi?ke, kulturne i ekonomske potrebe.

Ve? desetlje?ima Talijanska unija ne nadzire ili jo� gore prilago?ava se poku�ajima smanjenja ste?enih prava Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji. Po?ev�i od cjelovite dvojezi?nosti, koja je svedena na minimum i jo� uvijek prisutna u samo nekoliko jedinica lokalne samouprave u Istri, ili ukidanje izuze?a od pla?anja PDV-a za donacije talijanske Vlade Talijanskoj nacionalnoj zajednici, ili ukidanje obveze u?enja talijanskog jezika kao jezika dru�tvene sredine u �kolama ve?ine u dvojezi?nim jedinicama lokalne samouprave a koji je sveden na neobavezan strani jezik, ili Ugovor izme?u Republike Hrvatske i Talijanske Republike o pravima manjina iz 1996. godine koji jo� nije primijenjen, implementiran, proveden, izvr�en, ili li�enje Talijanske nacionalne zajednice prava na zastupljenost u izvr�nom tijelu dvojezi?nih jedinica lokalne samouprave (putem zamjenika grado-na?elnika koji je pripadnik Talijanske nacionalne zajednice, a s ciljem da mo�e su-upravljati podru?jem svog povijesnog obitavanja) i tako dalje.

Poraza (poput bitke za "Caporetto", kod Kobarida) za Talijansku nacionalnu zajednicu dosad je previ�e i sve uz tihi (�ute?i) pristanak Ministarstva vanjskih poslova i me?unarodne suradnje Talijanske Republike.