Home Mišljenja Loše upravljanje društveno-ekonomskim projektima
Greška
  • XML Parsing Error at 1:421. Error 9: Invalid character
PDF Ispis E-mail
Autor Silvano Zilli   
Nedjelja, 01 VeljaÄŤa 2009 12:15
U Bujama je 8. velja?e 1992.g. Skupština Talijanske unije usvojila tri «poduzetni?ka» projekta koji su «trebali biti temelj mogu?oj budu?oj financijskoj autonomiji manjine» (kako navodi «La Voce del Popolo» 2. ožujka 1992.g.), tj.:
- «Tehnološka obnova Izdava?ke ku?e EDIT iz Rijeke» (usvojeno sa 41 glasova «za» i 1 uzdržanim);
- osnivanje Jadranske Informativne Agencije (Agenzia Informativa Adriatica – AIA) d.o.o. sa sjedištem u Kopru  (usvojeno sa 41 glasova «za» i 1 uzdržanim); i
- osnivanje CIPO d.o.o. sa sjedištem u Puli (usvojeno sa 25 glasova «za» od 42 glasa?a).
Skupština Talijanske unije je 14. srpnja 2001.g. usvojila društveno-ekonomsku inicijativu za realizaciju «Vinskog podruma u Brtonigli».
To su, u suštini, glavni društveno-ekonomski projekti usvojeni financiranjem i investicijom talijanskim javnim sredstvima da bi se stvorio ekonomski temelj talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i Sloveniji.
U svezi tih projekata, Skupština Talijanske unije:
- 9. listopada 2006.g. u Vodnjanu je usvojila «Odluku o ovlaštenju ustupanja udjela koje ima društvo Finistria d.o.o. iz Rijeke u poduze?u Otium d.d. iz Brtonigle» (Vinski podrum Brtonigla);
- 16. srpnja 2007.g. u Umagu usvojila je odluku kojom se daje «Pristanak na ustupanje stroja za tiskanje Rockwell – Super Community vlasništvo Novinarsko-izdava?ke ku?e EDIT iz Rijeke dioni?kom društvu Novinarsko-izdava?ke ku?e Novi list iz Rijeke»;
- 16. srpnja 2007.g. u Umagu usvojila je odluku «o prenamjeni Centra za informatiku, programiranje kadrova i profesionalnu orijentaciju iz Pule, CIPO d.o.o. od trgova?kog društva u neprofitnu instituciju».
Smatramo da treba iznijeti neka razmatranja o pojedinim projektima i o?ekivanim/(ne)realiziranim rezultatima.

Novinarsko-izdava?ka ku?a EDIT iz Rijeke
6. ožujka 1992.g. u Piranu, pri potpisivanju Ugovora u svezi inicijative «Tehnološka obnova Izdava?ke ku?e EDIT iz Rijeke», ondašnji predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije, Maurizio Tremul, izjavio je novinarima da «na nama preostaje da na najbolji na?in upravljamo mogu?nostima koje nam nudi zemlja porijekla».
Danas, nakon 15 godina od potpisivanja ugovora, pitamo se da li je projektom upravljano na najbolji na?in. Da li je bilo pozitivnih ili negativnih ishoda Izdava?ke ku?e i za cijelu talijansku nacionalnu zajednicu? Da li su po?etni ciljevi realizirani ili ne? Da li je «projekt obogatio ekonomsku subjektivnost talijanske nacionalne zajednice» kao što je tvrdio  zastupnik sunarodnjak u slovenskom parlamentu, Roberto Battelli, nakon sjednice Skupštine Talijanske unije (Buje, 28. velja?e 1992.g.) koja je bila usvojila projekt?
Po mom mišljenju ta investicija u iznosu od 6.500.000.000 starih lira (više od 3,2 milijuna eura), koja je trajala deset godina (odnosno 11 godina i 6 mjeseci), nije proizvela željene efekte, ve? suprotno. Sti?e se dojam da je velika investicija osigurala besplatnu tiskarsku uslugu za dnevne novine «La Voce del Popolo» sa svojim prilozima i godišnju naknadu za podnajam i pokretanje kupljenog tiskarskog stroja; investicija koja umjesto da služi za kupnju novog tiskarskog stroja upotrijebljena je za pokri?e teku?ih troškova Izdava?ke ku?e. Uložilo se više od 3,2 milijuna eura, tiskao se besplatno dnevni list «La Voce del Popolo» sa svim njegovim prilozima tijekom 11 i pol godina, i to ?e se mo?i i slijede?e 2 i pol godine . Izdava?ka je ku?a imala prihode od 1.900.000,00 DEM (190.000,00 DEM godišnje za 10 godina, odnosno cca 95.000,00 eura godišnje tijekom 10 godina, tj. cca 950.000,00 eura) koje je koristila za pokrivanje teku?ih izdataka, a mi nismo više vlasnici ni?ega. Po?evši od 2010.g. morat ?emo platiti tiskarsku uslugu koja, na temelju podataka koje smo dobili, iznosi preko 60.000,00 eura godišnje. Ako približno izra?unamo, odnosno da je svih ovih godina Izdava?ka ku?a pla?ala tiskarske usluge tre?im osobama (60.000,00 eura za 10 godina je 600.000,00 eura) zasigurno bi bili potrošili/uložili znatno manje od onoga što je u?injeno, a mi se opet nalazimo na po?etku, odnosno bez tiskarskog stroja. Stoga, investiraju?i više od 3,2 milijuna eura dobili smo povrat od cca 1.790.000,00 eura (950.000,00 eura za najam  tiskarskog stroja + 600.000,00 eura za tiskarske usluge + 240.000,00 eura za tiskarske usluge za razdoblje 2006.-2009.) u razdoblju od 14 godina, ali ostali smo bez tiskarskog stroja! Izra?un je približan, ali ne do te mjere da ispadne udvostru?en da bi investicija ispala minimalno zadovoljavaju?a.
Usvajanjem  odluke o suglasnosti ustupanja tiskarskog stroja u vlasništvu EDIT-a iz Rijeke Novom Listu iz Rijeke, postavlja se pitanje: što ?e se dogoditi 1. sije?nja 2010.g.? Po?evši od 2010.g. EDIT ?e morati platiti preko 60.000,00 eura godišnje, a možda i mnogo više (mogu?e da ?e se do tada cijene pove?ati) kao cijenu tiskarskih usluga dnevnih novina «La Voce del Popolo» i priloga, te skladištenje papira. Bit ?e stalnih i sigurnih prihoda za pokri?e cijene tih usluga bez korištenja redovnih prihoda koji su ve? upotrijebljeni za redovne rashode, u kojima danas ne spada cijena tih usluga? Novi financijski rashodi bit ?e pokriveni novim financijskim prihodima ili u sklopu sadašnjih prihoda smanjenjem ostalih rashoda? Realizacija tih novih prihoda predvi?ena je financijskim sredstvima koji se temelje na Zakonu 19/91 i njegove dopune, ili redovnim sredstvima putem Talijanske unije-Narodnog sveu?ilišta iz Trsta, ili financijskim sredstvima Zakona o štampi u inozemstvu, ili drugo?
Ali to nije sve. U raspodjeli financijskih sredstava na temelju  Zakona 193/04 (financiranje 2007. i prenamjena sredstava Zakona 19/91 i njegove dopune) koju je usvojila Skupština Talijanske unije 16. srpnja 2007.g. u Umagu, za EDIT iz Rijeke osiguravaju se 1.397.861,28 eura (to?ke 3.3. i 7.3. «Programiranje aktivnosti»).
Imaju?i u vidu da:
- na temelju odluke Skupštine Talijanske unije (na svom 15. redovnom zasjedanju u Pore?u 22. travnja 2006.g.) EDIT-u je dodijeljen iznos od 444.205,00  eura (za realizaciju godišnjeg ciklusa od 11 novinarskih mjese?nih priloga, zajedno s dnevnim novinama «La Voce del Popolo»), od raspodjele financijskih viškova, kamata i nekorištenih sredstva na 31. prosinca 2005.g. po Zakonu 19/91 i njegove dopune;
- godišnje, zahvaljuju?i Sporazumu Radin-Sanader, EDIT-u dodjeljuje se milijun kuna više u zadnje 4 godine u sklopu redovnih financijskih sredstava Hrvatske države;
- bez ulaženja u suštinu zna?ajnih inicijativa koje ?e se financirati, pitam se i pitam ?itatelje: do kada i do kojeg iznosa treba sti?i raspoznaju?i financijske izvore i sredstva za saniranje i ponovno lansiranje naše Izdava?ke ku?e?
Mislim da bi bilo više nego shodno dobiti od Izdava?ke ku?e detaljan Izvještaj o poduzetim i realiziranim aktivnostima «Plana sanacije i ponovnog lansiranja EDIT-a», o postignutim i nepostignutim ciljevima, kao i o današnjem «zdravstvenom stanju» institucije. Sve to da bi se procijenilo da li je naša akcija u korist ustanove, posljednjih godina, imala ili ne pozitivne ishode te da li je imala ili ne potrebne kratkoro?ne ili kratko-srednjoro?ne uvjete radi održavanja i razvijanja, ponovnog lansiranja institucije, ili postupamo samo kao «vatrogasci» da bi dozvolili ustanovi da preživi?
Ukratko, da li su znatna financijska sredstva (naravno ima i drugih koje nisam spomenuo), upravljana na opisan na?in, proizvela rezultat koji je predvi?en usvajanjem «Plana sanacije i ponovnog lansiranja» ili ne? Ako rezultat nije zadovoljavaju?i, što moramo ili možemo još u?initi i koliko je još financijskih sredstva potrebno da bi se moglo re?i da je rezultat postignut?    
U sklopu te to?ke dnevnog reda Skupštine Talijanske unije, koja se održala 16. srpnja 2007. u Umagu, nažalost (barem po ?lanku objavljenom u «La Voce del Popolu» 18. srpnja 2007.g.) nitko od prisutnih vije?nika nije postavio pitanja, nije pitao za Izvještaj o inicijativi «Tehnološke obnove naše Izdava?ke ku?e» (u svezi postignutih i nepostignutih ciljeva, te o odgovornostima), nitko nije imao što re?i ili pitati; o?ito je svim prisutnim vije?nicima sve jasno, transparentno, pozitivno, vo?eno na najbolji na?in i nema lošeg upravljanja javnim sredstvima. Nije li to možda tako da bi se zadovoljilo predstavnike Talijanske unije koji su od svoje funkcije napravili svoju profesiju? Da li je možda, jer su upravo oni, kao «nezamjenjivi» ?elnici talijanske nacionalne zajednice, (bili) upleteni i stoga i direktno odgovorni za tako loše poslove? I, kao što se ve? 15 godina doga?a, nitko nema hrabrosti izraziti suprotno mišljenje kako ne bi bio «žrtvovan» na oltaru «manjinske Domovine»?

AIA - Kopar 
U svezi osnivanja Jadranske informativne agencije (AIA) d.o.o. sa sjedištem u Kopru malo se toga može re?i. Treba se prisjetiti da za kupnju opreme redakcijskog sustava, uredni?ku potporu i istraživanja za po?etak projekta AIA osigurano je i potrošeno 183.708,00 eura (tj. 165.709,00 eura + 17.999,00 eura za troškove režije). Provedba projekta nije donijela Talijanskoj uniji i talijanskoj nacionalnoj zajednici prihode u financijskim sredstvima.

CIPO - Pula
U svezi CIPO-a iz Pule, ve? je na Skupštini Talijanske unije u Bujama 1992.g., kako donosi «La Voce del Popolo» 2. ožujka 1992.g., prof. Giovanni Radossi «izrazio zabrinutost da ?e projekt umjesto da puni kase Talijanske unije biti na njihov teret», i tako je i bilo. Predstavljen i usvojen kao «poduzetni?ki» projekt, CIPO nije realizirao nikakav prihod, ve? je išao na teret javnih financijskih sredstava za talijansku nacionalnu zajednicu.
Na Skupštini u Bujama 1992.g., kako navodi «La Voce del Popolo»: «Radin je odgovorio na dvojbe u svezi CIPO-a navode?i da projekt ima dvije dimenzije: jednu unutar manjine, drugu koja se odnosi na ponudu usluga tre?im osobama. On je tražio da mu se odobri privremeno zakonsko rješenje od godinu dana da bi se taj centar mogao organizirati i pristupiti sredstvima Države, te da obzirom da za rad s tre?im osobama treba grupa stru?njaka, to se ne može odmah riješiti».
Trebalo je 15 godina da bi se shvatilo da je projekt CIPO imao i ima samo jednu dimenziju, onu unutar manjine (subvencioniranu javnim financijskim sredstvima) te da druga koja se odnosi na ponudu usluga tre?im osobama nije nikad pokrenuta; i usvajanjem odluke «o prenamjeni CIPO-a od d.o.o. u neprofitnu ustanovu» od strane Skupštine Talijanske unije 16.srpnja 2007.g. u Umagu odustalo se pokrenuti bilo kakvu aktivnost u korist tre?ih osoba i stoga bilo kakva mogu?nost da se «popune kase» Talijanske unije odnosno talijanske nacionalne zajednice. Otkud takva promjena nakon 15 godina? Da li se shvatilo da je bilo nesposobnosti ili da se pogriješilo prije 15 godina? Zbog ?ega još jedna neprofitna ustanova pored onih ve? postoje?ih? CIPO, usvojen kao «poduzetni?ki»  projekt i osnovan kao trgova?ko društvo, trebao je biti temelj financijske autonomije talijanske nacionalne zajednice, me?utim bio je  na teret javnih fondova, prvenstveno talijanske države. Radi se o preko 500.000,00 eura dozna?enih za aktivnost CIPO-a, znatan iznos koji nije proizveo nikakav financijski ishod za Talijansku uniju tj. za talijansku nacionalnu zajednicu. Teško je priznati nakon 15 godina da se pogriješilo, ali intelektualno i moralno poštenje zahtjeva da se  hrabro priznaju greške kako bi se moglo poduzeti radnje poboljšanja i razvitka. 
U sklopu te to?ke dnevnog reda Skupštine Talijanske unije, koja se održala 16. srpnja 2007. u Umagu, nažalost (barem po ?lanku objavljenom u «La Voce del Popolu» 18. srpnja 2007.g.) nitko od prisutnih vije?nika nije postavio pitanja, nije pitao za Izvještaj o inicijativi «CIPO d.o.o. iz Pule» (u svezi postignutih i nepostignutih ciljeva, te o odgovornostima), nitko nije imao što re?i ili pitati; o?ito je svim prisutnim vije?nicima sve jasno, transparentno, pozitivno, vo?eno na najbolji na?in i nema lošeg upravljanja javnim sredstvima. Nije li to možda tako da bi se zadovoljilo predstavnike Talijanske unije koji su od svoje funkcije napravili svoju profesiju? Da li je možda, jer su upravo oni, kao «nezamjenjivi» ?elnici talijanske nacionalne zajednice, (bili) upleteni i stoga i direktno odgovorni za tako loše poslove? I, kao što se ve? 15 godina doga?a, nitko nema hrabrosti izraziti suprotno mišljenje da ne bi bio «žrtvovan» na oltaru «manjinske Domovine»?

Vinski podrum u Brtonigli
Ugovor u svezi društveno-ekonomske inicijative potpisan je 10. sije?nja 2002.g. i odnosio se na investiciji od 288.000,00 eura u ime i na ra?un Talijanske unije, s povratom od 288.000,00 eura (ustupak TEA-i d.o.o. iz Brunica 21.056 dionica, tj. 32% poduze?a Otium d.d. iz Brtonigle koje drži Finistria d.o.o. iz Rijeke na nominalnu vrijednost iznosa 2.105.600,00 kuna) plus 6.000,00 eura (pla?anje od strane TEA-e minimalnog pove?anja cijene) nakon 7 godina od usvajanja projekta (tj. 5 godina nakon potpisivanja ugovora i sudjelovanja u pove?anju kapitala društva Otium d.d. iz Brtonigle). Da se taj isti iznos položio u banku proizveo bi daleko ve?e kamate, i stoga može se samo konstatirati da je projekt bio neuspješan.
Na Skupštini Talijanske unije, koja se održala 9. listopada 2006. u Vodnjanu, prisutni su vije?nici usvojili «Odluku o ovlaštenju ustupanja dionica koje drži Finistria d.o.o. iz Rijeke u poduze?u Otium d.d. iz Brtonigle» bez zahtjeva za Izvještaj o inicijativi «Vinski podrum u Brtonigli» (u svezi postignutih i nepostignutih ciljeva, te o odgovornostima), nitko nije imao što re?i ili pitati; o?ito je svim prisutnim vije?nicima sve jasno, transparentno, pozitivno, vo?eno na najbolji na?in i nema lošeg upravljanja javnim sredstvima. Nije li to možda tako da bi se zadovoljilo predstavnike Talijanske unije koji su od svoje funkcije napravili svoju profesiju? Da li je možda, jer su upravo oni, kao «nezamjenjivi» ?elnici talijanske nacionalne zajednice, (bili) upleteni i stoga i direktno odgovorni za tako loše poslove? I, kao što se ve? 15 godina doga?a, nitko nema hrabrosti izraziti suprotno mišljenje kako ne bi bio «žrtvovan» na oltaru «manjinske Domovine»?
 
Op?enito, što se ti?e poduzetni?kih projekata koji su trebali biti ekonomski temelj za financijsku autonomiju talijanske nacionalne zajednice, možemo konstatirati da:
1) tehnološka obnova Izdava?ke ku?e EDIT iz Rijeke zahtijevala je investiciju od preko 3,2 milijuna eura s povratom od cca 1.790.000,00 eura u 14 godina koliko je trajao projekt – rezultira kao nedovoljna i nezadovoljavaju?a;
2) osnivanje Jadranske informativne agencije (AIA) d.o.o. sa sjedištem u Kopru zahtijevalo je investiciju od 183.700,00 eura bez povrata u financijskim sredstvima nakon 15 godina od usvajanja projekta – rezultira nedovoljno i nezadovoljavaju?e;
3) osnivanje i aktivnost CIPO-a d.o.o. sa sjedištem u Puli zahtijevalo je investiciju od preko 500.000,00 eura javnih financijskih sredstva (za projekte, istraživanja, opreme, itd.) bez ikakvog financijskog povrata nakon 15 godina od usvajanja projekta koji nije pružio nikakvu uslugu tre?im osobama - rezultira nedovoljno i nezadovoljavaju?e;
4) društveno-ekonomska inicijativa Vinski podrum u Brtonigli zahtijevala je investiciju od 288.000,00 eura s povratom od 288.000,00 eura plus 6.000,00 eura (pla?anje od strane TEA-e minimalnog pove?anja cijene) nakon 7 godina od usvajanja projekta, odnosno 5 godina od potpisivanja ugovora - rezultira nedovoljna i nezadovoljavaju?a.
Za (ne) postignute rezultate, koji su po približnim i sažetim podacima  nedovoljni i nezadovoljavaju?i, netko bi trebao snositi odgovornost, i stoga prepuštam onima koji su sudjelovali, odlu?ivali, usvojili, upravljali pojedine projekte da se o?ituju i da do?u do zaklju?aka. Naravno, me?u ostalima, radi se o uvijek istim predstavnicima koji su od svoje funkcije napravili profesiju i koji možda, i za navedena pitanja ne «popuštaju», zbog straha da netko provjeri svu tu dokumentaciju i prona?e još gore rezultate, te bi zatim uslijedio poziv na odgovornost ne samo moralne ve? i druge vrste.
Završit ?u podsje?aju?i što je izjavio u «La Voce del Popolu» tadašnji predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije, Maurizio Tremul, nakon Skupštine Talijanske unije u Bujama 28. velja?e 1992.g., citiram: «Problem je u proširenju kruga suradnika i pronalaženju onih profesionalnih profila koji mogu djelovati  poznavanjem stvari na raznim podru?jima. To je jedna naša velika potreba, jer ih nemamo i mnogi od nas moraju biti “sveznalice”, tako i ja. Želio bih se jednog dana vratiti nastavi, mojoj profesiji, i pustiti politiku politi?arima, ekonomiju ekonomistima, itd. Stoga pozivam sunarodnjake koji imaju potencijala, profesionalnosti da nam dadu do znanja da postoje i da su voljni sura?ivati. Mi ?emo se obvezati prona?i na?in da u?u u strukture gdje mogu realizirati svoju profesionalnost, i tako pomo?i sebi i cijeloj zajednici».
?ini mi se da ima malo što komentirati ili dodati takvoj izjavi, obzirom na kako su se odvijale stvari unutar talijanske nacionalne zajednice od 1992.g. do danas. Treba samo imati strpljenja, jer prije ili poslije sve ?e do?i na vidjelo i do?i ?e trenutak kada «sveznalice», koje su se u posljednjih 15 godina zabavljale biti politi?arima, ekonomistima, književnicima, istraživa?ima, pjesnicima, i što sve ne, bit ?e razriješene.
Gore navedene «?injenice» su jasan i neporeciv dokaz da nešto ne štima, ne funkcionira unutar Talijanske unije, da ima ne?eg «trulog u kraljevstvu Danske» rekao bi Shakespearov Hamlet.

U svezi društveno-ekonomskih inicijativa koje su trebale biti temelj za jednu mogu?u financijsku autonomiju talijanske nacionalne zajednice, na pitanje da li je moglo biti gore (?) ostaje nam samo odgovor: ne, gore nije moglo i ne može  biti.
AĹľurirano Subota, 21 OĹľujak 2009 15:11
 
hrvatskiitaliano

Plakati

Vox populi

Web stranica je nezavisna, u stalnoj nadopuni i podložna je proširenju. Web site je slobodan, besplatan i na raspolaganju svima onima koji žele objaviti vlastita stajališta i mišljenja koja nažalost ne nailaze na pozitivan ishod od strane sredstava javnog priop?avanja koji su prisutni na istarsko-kvarnerskom podru?ju.

Mišljenja, prijedloge, ideje, osvrte možete dostaviti na e-mail :

voxpopuli@silvanozilli.com

Get the Flash Player to see this player.