Novinarsko-izdava?ka ku?a EDIT iz Rijeke
6. o�ujka 1992.g. u Piranu, pri potpisivanju Ugovora u svezi inicijative �Tehnolo�ka obnova Izdava?ke ku?e EDIT iz Rijeke�, onda�nji predsjednik Izvr�nog odbora Talijanske unije, Maurizio Tremul, izjavio je novinarima da �na nama preostaje da na najbolji na?in upravljamo mogu?nostima koje nam nudi zemlja porijekla�.
Danas, nakon 15 godina od potpisivanja ugovora, pitamo se da li je projektom upravljano na najbolji na?in. Da li je bilo pozitivnih ili negativnih ishoda Izdava?ke ku?e i za cijelu talijansku nacionalnu zajednicu? Da li su po?etni ciljevi realizirani ili ne? Da li je �projekt obogatio ekonomsku subjektivnost talijanske nacionalne zajednice� kao �to je tvrdio� zastupnik sunarodnjak u slovenskom parlamentu, Roberto Battelli, nakon sjednice Skup�tine Talijanske unije (Buje, 28. velja?e 1992.g.) koja je bila usvojila projekt?
Po mom mi�ljenju ta investicija u iznosu od 6.500.000.000 starih lira (vi�e od 3,2 milijuna eura), koja je trajala deset godina (odnosno 11 godina i 6 mjeseci), nije proizvela �eljene efekte, ve? suprotno. Sti?e se dojam da je velika investicija osigurala besplatnu tiskarsku uslugu za dnevne novine �La Voce del Popolo� sa svojim prilozima i godi�nju naknadu za podnajam i pokretanje kupljenog tiskarskog stroja; investicija koja umjesto da slu�i za kupnju novog tiskarskog stroja upotrijebljena je za pokri?e teku?ih tro�kova Izdava?ke ku?e. Ulo�ilo se vi�e od 3,2 milijuna eura, tiskao se besplatno dnevni list �La Voce del Popolo� sa svim njegovim prilozima tijekom 11 i pol godina, i to ?e se mo?i i slijede?e 2 i pol godine . Izdava?ka je ku?a imala prihode od 1.900.000,00 DEM (190.000,00 DEM godi�nje za 10 godina, odnosno cca 95.000,00 eura godi�nje tijekom 10 godina, tj. cca 950.000,00 eura) koje je koristila za pokrivanje teku?ih izdataka, a mi nismo vi�e vlasnici ni?ega. Po?ev�i od 2010.g. morat ?emo platiti tiskarsku uslugu koja, na temelju podataka koje smo dobili, iznosi preko 60.000,00 eura godi�nje. Ako pribli�no izra?unamo, odnosno da je svih ovih godina Izdava?ka ku?a pla?ala tiskarske usluge tre?im osobama (60.000,00 eura za 10 godina je 600.000,00 eura) zasigurno bi bili potro�ili/ulo�ili znatno manje od onoga �to je u?injeno, a mi se opet nalazimo na po?etku, odnosno bez tiskarskog stroja. Stoga, investiraju?i vi�e od 3,2 milijuna eura dobili smo povrat od cca 1.790.000,00 eura (950.000,00 eura za najam� tiskarskog stroja + 600.000,00 eura za tiskarske usluge + 240.000,00 eura za tiskarske usluge za razdoblje 2006.-2009.) u razdoblju od 14 godina, ali ostali smo bez tiskarskog stroja! Izra?un je pribli�an, ali ne do te mjere da ispadne udvostru?en da bi investicija ispala minimalno zadovoljavaju?a.
Usvajanjem� odluke o suglasnosti ustupanja tiskarskog stroja u vlasni�tvu EDIT-a iz Rijeke Novom Listu iz Rijeke, postavlja se pitanje: �to ?e se dogoditi 1. sije?nja 2010.g.? Po?ev�i od 2010.g. EDIT ?e morati platiti preko 60.000,00 eura godi�nje, a mo�da i mnogo vi�e (mogu?e da ?e se do tada cijene pove?ati) kao cijenu tiskarskih usluga dnevnih novina �La Voce del Popolo� i priloga, te skladi�tenje papira. Bit ?e stalnih i sigurnih prihoda za pokri?e cijene tih usluga bez kori�tenja redovnih prihoda koji su ve? upotrijebljeni za redovne rashode, u kojima danas ne spada cijena tih usluga? Novi financijski rashodi bit ?e pokriveni novim financijskim prihodima ili u sklopu sada�njih prihoda smanjenjem ostalih rashoda? Realizacija tih novih prihoda predvi?ena je financijskim sredstvima koji se temelje na Zakonu 19/91 i njegove dopune, ili redovnim sredstvima putem Talijanske unije-Narodnog sveu?ili�ta iz Trsta, ili financijskim sredstvima Zakona o �tampi u inozemstvu, ili drugo?
Ali to nije sve. U raspodjeli financijskih sredstava na temelju� Zakona 193/04 (financiranje 2007. i prenamjena sredstava Zakona 19/91 i njegove dopune) koju je usvojila Skup�tina Talijanske unije 16. srpnja 2007.g. u Umagu, za EDIT iz Rijeke osiguravaju se 1.397.861,28 eura (to?ke 3.3. i 7.3. �Programiranje aktivnosti�).
Imaju?i u vidu da:
- na temelju odluke Skup�tine Talijanske unije (na svom 15. redovnom zasjedanju u Pore?u 22. travnja 2006.g.) EDIT-u je dodijeljen iznos od 444.205,00� eura (za realizaciju godi�njeg ciklusa od 11 novinarskih mjese?nih priloga, zajedno s dnevnim novinama �La Voce del Popolo�), od raspodjele financijskih vi�kova, kamata i nekori�tenih sredstva na 31. prosinca 2005.g. po Zakonu 19/91 i njegove dopune;
- godi�nje, zahvaljuju?i Sporazumu Radin-Sanader, EDIT-u dodjeljuje se milijun kuna vi�e u zadnje 4 godine u sklopu redovnih financijskih sredstava Hrvatske dr�ave;
- bez ula�enja u su�tinu zna?ajnih inicijativa koje ?e se financirati, pitam se i pitam ?itatelje: do kada i do kojeg iznosa treba sti?i raspoznaju?i financijske izvore i sredstva za saniranje i ponovno lansiranje na�e Izdava?ke ku?e?
Mislim da bi bilo vi�e nego shodno dobiti od Izdava?ke ku?e detaljan Izvje�taj o poduzetim i realiziranim aktivnostima �Plana sanacije i ponovnog lansiranja EDIT-a�, o postignutim i nepostignutim ciljevima, kao i o dana�njem �zdravstvenom stanju� institucije. Sve to da bi se procijenilo da li je na�a akcija u korist ustanove, posljednjih godina, imala ili ne pozitivne ishode te da li je imala ili ne potrebne kratkoro?ne ili kratko-srednjoro?ne uvjete radi odr�avanja i razvijanja, ponovnog lansiranja institucije, ili postupamo samo kao �vatrogasci� da bi dozvolili ustanovi da pre�ivi?
Ukratko, da li su znatna financijska sredstva (naravno ima i drugih koje nisam spomenuo), upravljana na opisan na?in, proizvela rezultat koji je predvi?en usvajanjem �Plana sanacije i ponovnog lansiranja� ili ne? Ako rezultat nije zadovoljavaju?i, �to moramo ili mo�emo jo� u?initi i koliko je jo� financijskih sredstva potrebno da bi se moglo re?i da je rezultat postignut?����
U sklopu te to?ke dnevnog reda Skup�tine Talijanske unije, koja se odr�ala 16. srpnja 2007. u Umagu, na�alost (barem po ?lanku objavljenom u �La Voce del Popolu� 18. srpnja 2007.g.) nitko od prisutnih vije?nika nije postavio pitanja, nije pitao za Izvje�taj o inicijativi �Tehnolo�ke obnove na�e Izdava?ke ku?e� (u svezi postignutih i nepostignutih ciljeva, te o odgovornostima), nitko nije imao �to re?i ili pitati; o?ito je svim prisutnim vije?nicima sve jasno, transparentno, pozitivno, vo?eno na najbolji na?in i nema lo�eg upravljanja javnim sredstvima. Nije li to mo�da tako da bi se zadovoljilo predstavnike Talijanske unije koji su od svoje funkcije napravili svoju profesiju? Da li je mo�da, jer su upravo oni, kao �nezamjenjivi� ?elnici talijanske nacionalne zajednice, (bili) upleteni i stoga i direktno odgovorni za tako lo�e poslove? I, kao �to se ve? 15 godina doga?a, nitko nema hrabrosti izraziti suprotno mi�ljenje kako ne bi bio ��rtvovan� na oltaru �manjinske Domovine�?

AIA - Kopar�
U svezi osnivanja Jadranske informativne agencije (AIA) d.o.o. sa sjedi�tem u Kopru malo se toga mo�e re?i. Treba se prisjetiti da za kupnju opreme redakcijskog sustava, uredni?ku potporu i istra�ivanja za po?etak projekta AIA osigurano je i potro�eno 183.708,00 eura (tj. 165.709,00 eura + 17.999,00 eura za tro�kove re�ije). Provedba projekta nije donijela Talijanskoj uniji i talijanskoj nacionalnoj zajednici prihode u financijskim sredstvima.

CIPO - Pula
U svezi CIPO-a iz Pule, ve? je na Skup�tini Talijanske unije u Bujama 1992.g., kako donosi �La Voce del Popolo� 2. o�ujka 1992.g., prof. Giovanni Radossi �izrazio zabrinutost da ?e projekt umjesto da puni kase Talijanske unije biti na njihov teret�, i tako je i bilo. Predstavljen i usvojen kao �poduzetni?ki� projekt, CIPO nije realizirao nikakav prihod, ve? je i�ao na teret javnih financijskih sredstava za talijansku nacionalnu zajednicu.
Na Skup�tini u Bujama 1992.g., kako navodi �La Voce del Popolo�: �Radin je odgovorio na dvojbe u svezi CIPO-a navode?i da projekt ima dvije dimenzije: jednu unutar manjine, drugu koja se odnosi na ponudu usluga tre?im osobama. On je tra�io da mu se odobri privremeno zakonsko rje�enje od godinu dana da bi se taj centar mogao organizirati i pristupiti sredstvima Dr�ave, te da obzirom da za rad s tre?im osobama treba grupa stru?njaka, to se ne mo�e odmah rije�iti�.
Trebalo je 15 godina da bi se shvatilo da je projekt CIPO imao i ima samo jednu dimenziju, onu unutar manjine (subvencioniranu javnim financijskim sredstvima) te da druga koja se odnosi na ponudu usluga tre?im osobama nije nikad pokrenuta; i usvajanjem odluke �o prenamjeni CIPO-a od d.o.o. u neprofitnu ustanovu� od strane Skup�tine Talijanske unije 16.srpnja 2007.g. u Umagu odustalo se pokrenuti bilo kakvu aktivnost u korist tre?ih osoba i stoga bilo kakva mogu?nost da se �popune kase� Talijanske unije odnosno talijanske nacionalne zajednice. Otkud takva promjena nakon 15 godina? Da li se shvatilo da je bilo nesposobnosti ili da se pogrije�ilo prije 15 godina? Zbog ?ega jo� jedna neprofitna ustanova pored onih ve? postoje?ih? CIPO, usvojen kao �poduzetni?ki�� projekt i osnovan kao trgova?ko dru�tvo, trebao je biti temelj financijske autonomije talijanske nacionalne zajednice, me?utim bio je� na teret javnih fondova, prvenstveno talijanske dr�ave. Radi se o preko 500.000,00 eura dozna?enih za aktivnost CIPO-a, znatan iznos koji nije proizveo nikakav financijski ishod za Talijansku uniju tj. za talijansku nacionalnu zajednicu. Te�ko je priznati nakon 15 godina da se pogrije�ilo, ali intelektualno i moralno po�tenje zahtjeva da se� hrabro priznaju gre�ke kako bi se moglo poduzeti radnje pobolj�anja i razvitka.�
U sklopu te to?ke dnevnog reda Skup�tine Talijanske unije, koja se odr�ala 16. srpnja 2007. u Umagu, na�alost (barem po ?lanku objavljenom u �La Voce del Popolu� 18. srpnja 2007.g.) nitko od prisutnih vije?nika nije postavio pitanja, nije pitao za Izvje�taj o inicijativi �CIPO d.o.o. iz Pule� (u svezi postignutih i nepostignutih ciljeva, te o odgovornostima), nitko nije imao �to re?i ili pitati; o?ito je svim prisutnim vije?nicima sve jasno, transparentno, pozitivno, vo?eno na najbolji na?in i nema lo�eg upravljanja javnim sredstvima. Nije li to mo�da tako da bi se zadovoljilo predstavnike Talijanske unije koji su od svoje funkcije napravili svoju profesiju? Da li je mo�da, jer su upravo oni, kao �nezamjenjivi� ?elnici talijanske nacionalne zajednice, (bili) upleteni i stoga i direktno odgovorni za tako lo�e poslove? I, kao �to se ve? 15 godina doga?a, nitko nema hrabrosti izraziti suprotno mi�ljenje da ne bi bio ��rtvovan� na oltaru �manjinske Domovine�?

Vinski podrum u Brtonigli
Ugovor u svezi dru�tveno-ekonomske inicijative potpisan je 10. sije?nja 2002.g. i odnosio se na investiciji od 288.000,00 eura u ime i na ra?un Talijanske unije, s povratom od 288.000,00 eura (ustupak TEA-i d.o.o. iz Brunica 21.056 dionica, tj. 32% poduze?a Otium d.d. iz Brtonigle koje dr�i Finistria d.o.o. iz Rijeke na nominalnu vrijednost iznosa 2.105.600,00 kuna) plus 6.000,00 eura (pla?anje od strane TEA-e minimalnog pove?anja cijene) nakon 7 godina od usvajanja projekta (tj. 5 godina nakon potpisivanja ugovora i sudjelovanja u pove?anju kapitala dru�tva Otium d.d. iz Brtonigle). Da se taj isti iznos polo�io u banku proizveo bi daleko ve?e kamate, i stoga mo�e se samo konstatirati da je projekt bio neuspje�an.
Na Skup�tini Talijanske unije, koja se odr�ala 9. listopada 2006. u Vodnjanu, prisutni su vije?nici usvojili �Odluku o ovla�tenju ustupanja dionica koje dr�i Finistria d.o.o. iz Rijeke u poduze?u Otium d.d. iz Brtonigle� bez zahtjeva za Izvje�taj o inicijativi �Vinski podrum u Brtonigli� (u svezi postignutih i nepostignutih ciljeva, te o odgovornostima), nitko nije imao �to re?i ili pitati; o?ito je svim prisutnim vije?nicima sve jasno, transparentno, pozitivno, vo?eno na najbolji na?in i nema lo�eg upravljanja javnim sredstvima. Nije li to mo�da tako da bi se zadovoljilo predstavnike Talijanske unije koji su od svoje funkcije napravili svoju profesiju? Da li je mo�da, jer su upravo oni, kao �nezamjenjivi� ?elnici talijanske nacionalne zajednice, (bili) upleteni i stoga i direktno odgovorni za tako lo�e poslove? I, kao �to se ve? 15 godina doga?a, nitko nema hrabrosti izraziti suprotno mi�ljenje kako ne bi bio ��rtvovan� na oltaru �manjinske Domovine�?
�
Op?enito, �to se ti?e poduzetni?kih projekata koji su trebali biti ekonomski temelj za financijsku autonomiju talijanske nacionalne zajednice, mo�emo konstatirati da:
1) tehnolo�ka obnova Izdava?ke ku?e EDIT iz Rijeke zahtijevala je investiciju od preko 3,2 milijuna eura s povratom od cca 1.790.000,00 eura u 14 godina koliko je trajao projekt � rezultira kao nedovoljna i nezadovoljavaju?a;
2) osnivanje Jadranske informativne agencije (AIA) d.o.o. sa sjedi�tem u Kopru zahtijevalo je investiciju od 183.700,00 eura bez povrata u financijskim sredstvima nakon 15 godina od usvajanja projekta � rezultira nedovoljno i nezadovoljavaju?e;
3) osnivanje i aktivnost CIPO-a d.o.o. sa sjedi�tem u Puli zahtijevalo je investiciju od preko 500.000,00 eura javnih financijskih sredstva (za projekte, istra�ivanja, opreme, itd.) bez ikakvog financijskog povrata nakon 15 godina od usvajanja projekta koji nije pru�io nikakvu uslugu tre?im osobama - rezultira nedovoljno i nezadovoljavaju?e;
4) dru�tveno-ekonomska inicijativa Vinski podrum u Brtonigli zahtijevala je investiciju od 288.000,00 eura s povratom od 288.000,00 eura plus 6.000,00 eura (pla?anje od strane TEA-e minimalnog pove?anja cijene) nakon 7 godina od usvajanja projekta, odnosno 5 godina od potpisivanja ugovora - rezultira nedovoljna i nezadovoljavaju?a.
Za (ne) postignute rezultate, koji su po pribli�nim i sa�etim podacima �nedovoljni i nezadovoljavaju?i, netko bi trebao snositi odgovornost, i stoga prepu�tam onima koji su sudjelovali, odlu?ivali, usvojili, upravljali pojedine projekte da se o?ituju i da do?u do zaklju?aka. Naravno, me?u ostalima, radi se o uvijek istim predstavnicima koji su od svoje funkcije napravili profesiju i koji mo�da, i za navedena pitanja ne �popu�taju�, zbog straha da netko provjeri svu tu dokumentaciju i prona?e jo� gore rezultate, te bi zatim uslijedio poziv na odgovornost ne samo moralne ve? i druge vrste.
Zavr�it ?u podsje?aju?i �to je izjavio u �La Voce del Popolu� tada�nji predsjednik Izvr�nog odbora Talijanske unije, Maurizio Tremul, nakon Skup�tine Talijanske unije u Bujama 28. velja?e 1992.g., citiram: �Problem je u pro�irenju kruga suradnika i pronala�enju onih profesionalnih profila koji mogu djelovati� poznavanjem stvari na raznim podru?jima. To je jedna na�a velika potreba, jer ih nemamo i mnogi od nas moraju biti �sveznalice�, tako i ja. �elio bih se jednog dana vratiti nastavi, mojoj profesiji, i pustiti politiku politi?arima, ekonomiju ekonomistima, itd. Stoga pozivam sunarodnjake koji imaju potencijala, profesionalnosti da nam dadu do znanja da postoje i da su voljni sura?ivati. Mi ?emo se obvezati prona?i na?in da u?u u strukture gdje mogu realizirati svoju profesionalnost, i tako pomo?i sebi i cijeloj zajednici�.
?ini mi se da ima malo �to komentirati ili dodati takvoj izjavi, obzirom na kako su se odvijale stvari unutar talijanske nacionalne zajednice od 1992.g. do danas. Treba samo imati strpljenja, jer prije ili poslije sve ?e do?i na vidjelo i do?i ?e trenutak kada �sveznalice�, koje su se u posljednjih 15 godina zabavljale biti politi?arima, ekonomistima, knji�evnicima, istra�iva?ima, pjesnicima, i �to sve ne, bit ?e razrije�ene.
Gore navedene �?injenice� su jasan i neporeciv dokaz da ne�to ne �tima, ne funkcionira unutar Talijanske unije, da ima ne?eg �trulog u kraljevstvu Danske� rekao bi Shakespearov Hamlet.